Pet stoljeća nakon njegove smrti, cijelu 2024. slavit ćemo pisca jedne od najpoznatijih lektira

U povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića, Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu odlučila je proglasiti – Godinom Marka Marulića. To ujedno označava i početak raznolikih kulturnih događanja diljem zemlje. Ovi programi obuhvaćaju sve, od izložbi i književnih predstavljanja do praizvedbi te znanstvenih skupova. Godina Marka Marulića prilika je za Hrvatsku i svijet da se prisjete ovog velikana i osjete snagu njegovog stvaralaštva koje živi i danas.

Hrvatska će tijekom čitave 2024. godine slavi umjetnički duh prošlih vremena, obilježavajući 500 godina od smrti Oca hrvatske književnosti – Marka Marulića. Rođen u Splitu 18. kolovoza 1450. godine, ovaj pripadnik splitske plemićke obitelji ostavio je trajan pečat na kulturnom naslijeđu svoje domovine.

Od izložbi do praizvedbi i književnih predstavljanja

Vlada Republike Hrvatske donijela je povijesnu odluku proglasivši 2024. Godinom Marka Marulića, što označava početak raznolikih kulturnih događanja diljem zemlje. Ovi programi obuhvaćaju sve – od izložbi i književnih predstavljanja do praizvedbi te znanstvenih skupova. Cilj je obuhvatiti sve dobne skupine, odajući priznanje Marulićevom bogatom opusu i njegovom značaju u razvoju hrvatske književnosti.

Početak obilježavanja Godine Marka Marulića održao se u Splitu 5. siječnja na 500. obljetnicu smrti, kad se i predstavio program kojim brojne hrvatske kulturne ustanove, društva i udruge različitih umjetničkih izričaja te akademska zajednica planiraju 500. obljetnicu smrti Marka Marulića obilježavati diljem Hrvatske tijekom cijele 2024. godine.

Riječ je o programima raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama – od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanja na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje također se pridružuje obilježavanju ove godine, predstavljajući svoju mrežnu stranicu marulić.hr. Ova platforma već sad nudi izvorne tekstove, transkripte i prilagodbe na suvremeni hrvatski jezik Marulićevog remek-djela, Judite.

Marulić je jedan od najvažnijih hrvatskih pisaca

Marko Marulić nije bio samo književnik. Njegov život obuhvaćao je širok spektar aktivnosti, od obavljanja komunalnih dužnosti egzaminatora do trgovine. Što se pisanja tiče, Marulićeva djela većinom su pisana na latinskom, a odražavaju duboku religioznost, ali i humanističku obrazovanost. Njegova književna ostavština obuhvaća stihove, prozu, propovijedi, dijaloge, priče i pisma.

Osim na latinskom, svoja je djela pisao na hrvatskom i talijanskom jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, a sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturno-povijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme.

Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Općenito, smatra se jednim od najvažnijih hrvatskih pisaca 15. i 16. stoljeća. Kao nacionalni klasik, Marko Marulić se i izvan hrvatskih granica prepoznaje kao istaknut predstavnik europskog kršćanskog humanizma i renesansne epike.

Njegovo nasljeđe ne blijedi ni nakon pet stoljeća

Jedno od Marulićevih najznačajnijih djela jest ep Davidijada, gdje je u četrnaest pjevanja opjevao život židovskog kralja Davida. No, posebno se ističe Judita, prvi umjetnički ep hrvatske književnosti napisan na hrvatskom jeziku. Ovo djelo, koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti, ostvaruje renesansnu sintezu različitih književnih tradicija.

Marulićevo nasljeđe ne blijedi ni nakon pet stoljeća. U školskim lektirama, njegova djela nerijetko predstavljaju izazov srednjoškolcima, ali istovremeno svjedoče o umjetničkoj vrijednosti koja nadmašuje vrijeme. Dan hrvatske knjige, koji se obilježava svake godine 22. travnja, postao je simbol završetka Judite i Marulićeve neizbrisive uloge u stvaranju hrvatske književnosti.

U skladu s duhom vremena, Marulić je pokazao da se može istodobno biti kozmopolit i čuvar nacionalnog identiteta. Kao književni kozmopolit, njegovo ime je dobro poznato diljem Europe, a kao Otac hrvatske književnosti, njegov doprinos našoj zemlji ostaje neizbrisiv. Godina Marka Marulića 2024. prilika je za Hrvatsku i svijet da se prisjete ovog velikana i osjete snagu njegovog stvaralaštva koje živi i danas.