Roditeljima u Hrvatskoj najvažnije su ocjene njihove djece, a najmanje s njima pričaju o problemima u školi

Da na akademski uspjeh djece u velikoj mjeri, ako ne i najvećoj, utječe obiteljsko okruženje, potvrdilo je i posljednje PISA istraživanje. Pokazalo se kako socioekonomski status obitelji, što uključuje i posjedovanje različitih elemenata u kućanstvu poput knjiga i elektroničkih uređaja, opis zanimanja roditelja te njihova razina obrazovanja utječu na tijek obrazovnog puta njihova djeteta. Hrvatski učenici su u sklopu istraživanja izjavili i kako im je razgovor s roditeljima o školi i školskim obavezama najviše fokusiran na ocjene, a najmanje na probleme koje imaju u školi.

Socioekonomski status obitelji u PISA istraživanju mjeri se kroz više indikatora prikupljenih upitnicima za učenike i roditelje. U ispitivanju se ispituje posjedovanje različitih elemenata u kućanstvu uključujući i knjige, stupanj obrazovanja roditelja te vrijednosti najvišeg međunarodnog socioekonomskog indeksa zanimanja. U ovom dijelu posljednjeg PISA istraživanja sudjelovali su i hrvatski 15-godišnji učenici i njihovi roditelji. Rezultati su pokazali da vlastitu sobu posjeduje najmanji udio hrvatskih učenika, njih 83 posto, dok vlastiti mobitel posjeduju gotovo svi učenici odnosno njih 98 posto. Uz to, više od 95 posto učenika ima na raspolaganju računalo kojim se mogu služiti za izvršavanje školskih obveza te pristup internetu.

Oko polovice hrvatskih učenika navodi da kod kuće imaju šest digitalnih uređaja

Hrvatski učenici u najvećem udjelu navode posjedovanje umjetničkih djela za koje više od polovice učenika, tj. 55 posto njih navodi da ih u kućanstvu posjeduju tri ili više. U znatnim se udjelima, oko 40 posto hrvatskih učenika, ističe i posjedovanje dvaju automobila te dvaju toaleta. U najmanjoj se mjeri navodi posjedovanje mopeda ili motocikala te glazbenih instrumenata. Važno je istaknuti da oko jedan posto hrvatskih učenika nema u svom kućanstvu kupaonicu, a dva posto njih toalet.

Oko polovice hrvatskih učenika navodi da kod kuće imaju šest digitalnih uređaja, uključujući televizore, računala, tablete, čitače e-knjiga i pametne telefone, a više od 30 posto učenika navodi da ih kod kuće imaju više od 10. Manje od jedna posto učenika, točnije njih 0,1 posto navodi da nemaju nijedan digitalni uređaj u svom domu. U obiteljima hrvatskih petnaestogodišnjaka u najvećem se broju mogu naći mobiteli s pristupom internetu, za koje više od trećine učenika navodi da ih u kućanstvu ima više od pet. U najmanjoj se mjeri navode čitači e-knjiga, za koje znatan dio učenika ne zna posjeduju li ih u kućanstvu. Između 50 i 60 posto učenika posjeduje jedan ili dva televizora, stolna računala, laptopa i tableta.

‘Zabrinjavajuće visok udio od 21 posto učenika navodi da imaju između jedne i deset knjiga’

Jedan od konstantnih pokazatelja socioekonomskog, ali i kulturnog statusa učenika jest broj knjiga koje učenici imaju u kućanstvu. U ovom je ciklusu istraživanja pitanje o ukupnom broju knjiga dopunjeno i njihovim sadržajem/svrhom. Najčešći broj knjiga u kućanstvima hrvatskih učenika jest između 26 i 100 knjiga. Više od 100 knjiga može se zateći u domovima nešto više od petine učenika.

– Zabrinjavajuće visok udio od 21 posto učenika navodi da imaju između jedne i deset knjiga, dok šest posto iskazuje da uopće nemaju knjige kod kuće. Kada se pogleda raspodjela knjiga prema njihovu sadržaju, vidljivo je da se u najvećem broju posjeduju knjige koje učenicima pomažu pri izvršavanju školskih obaveza. Gotovo dvije trećine učenika posjeduje između jedne i pet vjerskih knjiga, a oko 60 posto učenika isto toliko rječnika. U udjelima između 12 i 14 posto u kućanstvu se nalazi između šest i 10 knjiga o znanosti, klasične i suvremene književnosti, tehničkih priručnika i rječnika. U najmanjem se udjelu mogu naći knjige o umjetnosti, glazbi ili dizajnu, stoji u izvješću PISA istraživanja iz 2022.

Najučestaliji stupanj obrazovanj amajki hrvatskih učenika je četverogodišnja srednja škola, a očeva trogodišnja strukovna škola

Što se tiče stupnja obrazovanja roditelja i statusa njihova zanimanja, najučestaliji stupanj obrazovanja majki učenika u hrvatskom uzorku jest četverogodišnja srednja škola kod njih 28 posto i četverogodišnji studij kod njih 27 posto, dok je najučestaliji stupanj obrazovanja očeva trogodišnja strukovna škola i to u 28 posto i četverogodišnja srednja škola kod njih 26 posto. Oko 20 posto očeva završilo je četverogodišnji fakultet.

Rezultati pokazuju da je najveći udio očeva, njih 25,3 posto zaposlen u zanimanjima u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, što odgovara i obrazovnoj strukturi očeva prikazanoj ranije, dok su majke u najvećem udjelu od 27,6 posto zaposlene u uslužnim zanimanjima. Od istaknutijih postotaka još valja spomenuti i zanimanje stručnjaka, koje ima petina majki.

Roditelji s učenicima najviše razgovaraju o ocjenama, a najmanje o problemima u školi

U obiteljsko okruženje spada i podrška roditelja koju su hrvatski učenici procjenjivali kroz 10 tvrdnji kojima se ispituje učestalost različitih aktivnosti s roditeljima, a koje se u velikoj mjeri tiču njihova obrazovanja. Analize pokazuju da roditelji petnaestogodišnjaka u Hrvatskoj u prosjeku provode jednom do dvaput tjedno sve navedene aktivnosti, no najčešće, gotovo svakodnevno, pitaju djecu što su taj dan radila u školi. To čini njih 67 posto.

Oko 61 posto roditelja provode vrijeme u razgovoru s učenicima, njih 59 posto svakodnevno večera s djecom i potiču ih na dobivanje dobrih ocjena i to svakodnevno radi njih 53 posto. U prosjeku najrjeđe razgovaraju s njima o važnosti završavanja srednje škole, o budućem obrazovanju i o problemima s kojima se možda susreću u školi.

– Aktivno sudjelovanje roditelja ili skrbnika u aktivnostima vezanima uz školu procjenjivali su i ravnatelji škola u kojima se provodilo PISA istraživanje. Ravnatelji su procjenjivali postotak roditelja uključenih u pojedinu aktivnost. Podatci pokazuju da prema procjeni ravnatelja prilično mali postotak roditelja sudjeluje u aktivnostima vezanima uz školu. Gotovo svi ravnatelji procjenjuju da manje od polovice roditelja razgovara s nastavnikom o napretku svoga djeteta na inicijativu jednog od nastavnika te da pomaže pri prikupljanju sredstava za školu. Najveći postotak ravnatelja, oko 28 posto, smatra da više od polovice roditelja sudjeluje u upravljanju školom, npr. vijeće roditelja ili školski odbor, navodi se u istraživanju.

Akademski otporni učenici postižu uspjeh unatoč svom lošijem socioekonomskom statusu

Posebna pažnja u PISA istraživanju posvećuje se skupini učenika koji unatoč svom lošijem socioekonomskom statusu postižu rezultate na najvišim razinama pismenosti. Takvi učenici nazivaju se akademski otpornim učenicima, a prema PISA-inoj definiciji riječ je o učenicima koji se u svojoj zemlji prema socioekonomskom statusu nalaze u donjoj četvrtini, a prema rezultatima u gornjoj četvrtini pismenosti.

– Najveći udio akademski otpornih učenika u matematičkoj pismenosti nalazi u Uzbekistanu, Kambodži, Kosovu i Albaniji. Hrvatska ima 10,8 posto akademski otpornih učenika u matematičkoj pismenosti, što je nešto više od prosjeka država OECD-a  koji je 10,3 posto. Najmanje akademski otpornih učenika nalazi se u Slovačkoj i Rumunjskoj. U čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti udio akademski otpornih učenika u zemljama OECD-a u prosjeku iznosi 11 posto, dok u Hrvatskoj udio akademski otpornih učenika iznosi 12,7 posto u čitalačkoj pismenosti te 12,6 posto u prirodoslovnoj pismenosti, ističe se u PISA istraživanju.