Mladi se prvi put drogiraju sa 16 godina, na liječenje odlaze nakon 10 godina: 'Trava' i dalje najpopularnija

Prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge u Hrvatskoj je 15,9 godina, a kanabis je nerijetko prva i najčešće konzumirana tvar. U Hrvatskoj, problem ovisnosti o psihoaktivnim tvarima iz godine u godinu postaje ozbiljna briga. Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, HZJZ je objavio izvješće koje pruža uvid u zabrinjavajuće trendove, posebice među mladima.

U sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji obilježavamo od 15. studenog do 15. prosinca, istražuju se i ozbiljni izazovi s kojima se sučava suvremeno društvo u vezi s ovisnošću. Ovisnost, bilo da je psihološka ili fiziološka, predstavlja kompleksan problem koji obuhvaća neprilagođeno ponašanje u vezi s različitim oblicima ovisnosti, uključujući uporabu droga, pušenje, kockanje te ovisnost o internetu. Ovaj oblik ponašanja često rezultira ozbiljnim oštećenjima ne samo osobe koja je ovisna, nego se odražava i na obitelj, prijatelje i okolinu.

U Hrvatskoj, problem ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ostaje ozbiljna briga, a nedavno izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pruža uvid u zabrinjavajuće trendove, posebice među mladima. Dok se veći broj osoba liječenih zbog ovisnosti o opioidima veže uz završenu srednju školu, alarmantno je otkriće da su neopijati, poput kanabisa, sve više prisutni među mladima koji još uvijek pohađaju srednjoškolsko obrazovanje.

Konzumenti možda nisu ni svjesni što uzimaju

Dostupnost droga i dalje je visoka za sve vrste droga, a razmjeri i složenost nezakonite proizvodnje droga u Europi i dalje rastu. Konzumenti droge sada su izloženi većem broju različitih psihoaktivnih tvari, često visoke potentnosti ili čistoće. S obzirom na to da se mogu prodavati u prahu ili tabletama sličnog izgleda, konzumenti možda nisu ni svjesni što uzimaju. Proizvodi od kanabisa postaju sve raznovrsniji, proizvodnja sintetičkih droga u Europi je u porastu, a posebno zabrinjava povećanje proizvodnje metamfetamina.

U izvješću se ističe potreba za boljim forenzičkim i toksikološkim podacima kako bi se bolje razumjele opasnosti novih i potentnih sintetskih tvari, smjesa droga, patvorenih tvari, promjenjivih prilika na tržištima droga i obrazaca uporabe. Procjenjuje se da je približno 83,4 milijuna ili 29 posto odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji barem jednom u životu uzimalo droge, pri čemu je više muškaraca (50,5 milijuna) u odnosu na žene (33 milijuna).

Kanabis i dalje najčešće konzumirana droga

Kanabis je i dalje najčešće konzumirana tvar, s više od 22,6 milijuna (8 posto) odraslih Europljana koji su prijavili njegovu uporabu. Stimulansi su druga najčešće prijavljena kategorija. Procjenjuje se da je u prošloj godini 3,7 ili 1,3 posto milijuna odraslih konzumiralo kokain, 2,3 milijuna escstasy (0,8 posto) i 2 milijuna amfetamine (2,0 posto). Veća raznolikost sintetskih stimulansa koji su sada dostupni na ilegalnom tržištu povećava rizike za javno zdravlje.

Prema izvješću HZJZ-a, u povijesti je amfetamin bio najčešći sintetski stimulans u Europi. Međutim, postoje znakovi da i metamfetamin i sintetski katinoni sada značajnije pridonose cjelokupnim problemima Europe povezanima sa stimulansima. Kokain je tijekom 2021. bila najčešća tvar povezana sa slučajevima akutnog trovanja koji su zahtijevali hitni bolnički prijem, navedena u čak 27 posto slučajeva.

Kako droge utječu na obrazovanje?

U odnosu na osobe liječene zbog ovisnosti o opioidima, kod neopijata se radi o mlađoj populaciji koja je još uvijek uključena sustav srednjoškolskog obrazovanja, a isto tako u većem udjelu uključena u visoko obrazovanje. Nezavršenu srednju školu ima 230 osoba (17,2 posto), a završenu osnovnu školu ima 116 osoba što čini 8,7 posto liječenih zbog uporabe neopijata. Završenu višu školu ili fakultet ima 91 osoba, odnosno 6,8 posto svih liječenih zbog zlouporabe neopijata.

Prema izvješću, među liječenima zbog ovisnosti o opioidima, najveći broj liječenih osoba ima završenu srednju školu (3.259 osoba, odnosno 68,7 posto), a nezavršenu srednju školu 589 osoba (12,4 posto). Samo osnovnu školu završilo je 388 osoba (8,2 posto). Ovi podaci bacaju svjetlo na nužnost intervencije u obrazovnom sustavu i pružanje podrške mladima kako bi se spriječila rana eksperimentacija s psihoaktivnim supstancama. Također, niti najosnovnije školovanje nema 67 osoba (1,4 posto), a svi su stariji od 24 godine te stoga vjerojatno nikada neće ni završiti osnovnu školu. Završenu višu školu i/ili fakultet ima 237 osoba (5 posto).

Jedan od ključnih elemenata u borbi protiv ovisnosti jest aktivno uključivanje obitelji. Mlade osobe danas sve duže ostaju živjeti sa svojim roditeljima, stoga je nužno da obitelji budu osviještene o promjenama koje se mogu dogoditi u ponašanju njihove djece. Roditelji, kao prva linija obrane, trebali bi uspostaviti otvorenu komunikaciju kako bi prepoznali problem i pružili podršku na vrijeme.

Prosječna dob prvog konzumiranja droge je 16 godina

Iako se kanabis ističe kao najzastupljenija ilegalna droga među mladima, heroin ostaje dominantno sredstvo ovisnosti, zahvaćajući 68,8 posto osoba liječenih zbog ovisnosti o opioidima. Zabrinjavajuće je otkriće da prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge među osobama liječenim zbog ovisnosti o heroinu iznosi 15,9 godina. Ovo podcrtava hitnost edukacije o opasnostima psihoaktivnih supstanci već u osnovnim i srednjim školama.

Kada je riječ o kanabisu, prosječna dob prvog konzumiranja je oko 16 godina, a prosječna dob odlaska na liječenje ili slične tretmane je 23,2 godine. Ovi podaci ukazuju na potrebu kontinuirane edukacije i prevencije među mladima, kako bi se smanjila stigmatizacija i potaknula samoinicijativa u traženju pomoći.

Ovisnost nije samo zdravstveni, već i socijalni problem

Trendovi u načinima uzimanja droga također su značajni, pri čemu intravenozno uzimanje ostaje dominantno, čineći 50,1 posto. Ovi podaci ukazuju na potrebu jačanja preventivnih programa usmjerenih na smanjenje rizičnih ponašanja, posebice među mlađom populacijom.

Osim fizičkih rizika, izvještaj naglašava i povezanost ovisnosti s drugim mentalnim poremećajima. Poremećaji ličnosti i ponašanja, neurotski poremećaji i poremećaji izazvani stresom često prate ovisnost, čime se ističe važnost holističkog pristupa liječenju.

Borba protiv ovisnosti o psihoaktivnim supstancama među mladima zahtijeva zajednički napor obrazovnih institucija, roditelja, zdravstvenih stručnjaka i društva u cjelini. Edukacija, podrška obitelji, preventivni programi i pravodobno prepoznavanje problema ključni su elementi u stvaranju zdravijeg i sigurnijeg okruženja za mlade ljude. Ovisnost nije samo zdravstveni problem, već i socijalni izazov koji zahtijeva integrirane strategije kako bi se pružila trajna podrška svima, a posebice mladima na putu ka zdravijem životu.