U Hrvatskoj je lani radilo 40% učenika i studenata, Eurostat tvrdi da ih je 8%: 'Podaci obično nisu usporedivi'

U Hrvatskoj je lani radilo tek 8,3 posto učenika i studenata, a njih 90,09 posto uopće ne traži posao – podaci su to koje je nedavno objavio Eurostat i prenijeli brojni mediji. Uz napomenu da oni nisu pouzdani. No, osim što nisu pouzdani, drastično odskaču od podataka Porezne uprave, koji kazuju kako je u 2022. radilo 40 posto učenika i studenata. I to su samo podaci za rad preko učeničkih i studentskih udruga.

Na razini Europske unije, a kada je riječ o mladima u sustavu školovanja u dobi od 15 do 29 godina, zaposleno je njih 25 posto, podaci su to koje je nedavno objavio Eurostat, a odnose se na 2022. godinu. Njih još tri posto aktivno je raspoloživo za rad i aktivno traži posao tijekom školovanja. Prema istom izvoru, u Hrvatskoj je u protekloj godini bilo zaposleno 8,3 posto studenata i srednjoškolaca, a njih 90,9 posto njih nije tražilo posao.

No, u napomeni Eurostat navodi kako su podaci za nekolicinu zemalja, među ostalim i Hrvatsku – nepouzdani. Osim što zaposlenost naših studenata ne izgleda baš bajno u odnosu na Europski prosjek, postoci zvuče posebno loše ako se usporede s, primjerice, Nizozemskom gdje radi 73 posto studenata ili Danskom gdje radi njih 52 posto.

Podaci Eurostata drastično se razlikuju od podataka Porezne uprave

Osim što Eurostat navodi da su podaci za Hrvatsku nepouzdani, oni zapravo drastično odskaču od službenih brojki kojima raspolaže Porezna uprava. Naime, samo preko učeničkih i studentskih udruga, u 2022. godini u Hrvatskoj je radilo ukupno 119.245 učenika i studenata, što je oko 40 posto od ukupnog broja njih, pisali smo početkom ove godine. Srednjoškolaca je u Hrvatskoj prošle školske godine bilo 144.237 prema podacima Ministarstva, a u zimski semestar prošle akademske godine bilo je upisano 151.827 studenata, kažu podaci DZS-a.

Spomenimo i da su ukupno, preko učeničkih i studentskih udruga, srednjoškolci i studenti u 2022. uprihodili vrtoglavih 1.929.240.105 kuna (256.054.164 eura). Iako nema podataka o tome koliki je prosječan broj studentskih, odnosno učeničkih ugovora po osobi, znamo da je njih 76.038 zaradilo manje od 15.000 kuna u godini, dok je njih 42.659 zaradilo između 15.000,01 kunu i 63.000 kuna. Ostalih petstotinjak je  u 2022. zaradilo iznad 63.000 kuna.

Eurostat je podatke prikupljao preko ankete

Budući da brojke koje je objavio Eurostat drastično odskaču od podataka Porezne uprave, obratili smo se predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Za početak ih pitamo na koji način je Eurostat prikupljao podatke o učenicima i studentima koji rade tijekom školovanja, odnosno da nam malo pojasne metodologiju.

– Izvor podataka u nedavnoj publikaciji Eurostata je Europska anketa o radnoj snazi (EU-LFS), anketa o kućanstvima koja se provodi tromjesečno i u kojoj se ispituje velik uzorak kućanstava i pojedinaca diljem EU-a (uz druge zemlje EFTA-e i zemlje kandidatkinje). Glavne značajke i metodologija dobro su objašnjeni na njegovoj internetskoj stranici: Anketa EU-a o radnoj snazi – metodologija – Statistics Explained. Važno je napomenuti: to se ni u kojem slučaju ne temelji na nacionalnim upravnim registrima kao što je Porezna uprava. Administrativni podaci obično nisu usporedivi s podacima iz istraživanja koji imaju potpuno različite definicije. Definicije EU-LFS-a ni na koji se način ne oslanjaju na nacionalno zakonodavstvo, navode iz predstavništva EK u Hrvatskoj.

Što znači zaposlenost tijekom školovanja?

Na naše pitanje što u slučaju Eurostatove statistike znači zaposlenost tijekom školovanja, i uzimaju li se u obzir studenti i učenici koji rade posredstvom studentskih, odnosno učeničkih servisa, navode da u slučaju EU-LFS-a, ‘zapošljavanje’ znači svaki posao koji se obavlja za plaću ili dobit, a povezan je s formalnom obrazovnom aktivnošću ili nije.

– Na primjer student filozofije koji radi kao konobar noću u restoranu je student i zaposlen. S druge strane, faza, dio obrazovnog kurikuluma, koja nije plaćena, nije zaposlenje, odgovaraju nam iz predstavništva EK u Hrvatskoj.

Zanimalo nas je i što se događa u slučaju da u statistiku ulaze osobe koje rade posredstvom studentskih i učeničkih servisa – koliko je ugovora u godini moralo biti izdano za pojedinačnu osobu da bi se u svrhu ove statistike Eurostata smatrala zaposlenim studentom, odnosno učenikom. Kažu da to nije obuhvaćeno definicijama EU-LFS-a i da sami pogledamo definiciju ‘zapošljavanja’ u metodologiji EU-LFS-a.

Ispitanici su odgovarali o svom statusu u referentnom tjednu

Pa smo ih i poslušali. Prema metodologiji koja se primjenjuje na ankete iza 2021. godine, klasifikacija osobe kao zaposlene, nezaposlene ili van radne snage bazira se na odgovorima koje ispitanici daju za specifičan kalendarski tjedan koji se naziva referentnim tjednom. Taj se tjedan dodjeljuje ispitaniku tijekom postupka uzorkovanja, kako bi se osigurala jednaka raspodjela kroz sve tjedne u godini.

Osoba se smatra zaposlenom ako je u referentnom tjednu radila barem jedan sat za plaću ili profit. Zaposlenima se smatraju i osobe koje privremeno nisu radile tijekom referentnog tjedna, npr. ako su na godišnjem, bolovanju ili porodiljnom dopustu. U zaposlene u metodologiji EU-LFS-a ulaze i osobe koje su u pripravništvu ili sezonski radnici, kao i osobe koje proizvode agrikulturna dobra namijenjena prodaji.

S druge strane, u metodološkom objašnjenju EU-LFS-a stoji da se nezaposlenima smatraju osobe izvan poviše navedenih definicija, kao i osobe koje su trenutno dostupne za rad, odnosno bile su dostupne za plaćeno zapošljavanje ili samozapošljavanje prije kraja drugog tjedna nakon referentnog tjedna. U nezaposlene u ovoj anketi spadaju i osobe koje aktivno traže posao, odnosno koje su provodile aktivnosti, tijekom četverotjednog razdoblja koje završavaju s referentnim tjednom, kako bi pronašle plaćeno zapošljavanje ili samozapošljavanje. Ili su pronašle posao koji će početi u roku od najviše tri mjeseca od kraja referentnog tjedna.

U nizu pitanja koje smo uputili Europskoj komisiji, predstavništvu u Hrvatskoj, doznali smo i da se u statističkim podacima EU-LFS-a ne pravi razlika između redovitih i izvanrednih studenata. Dodatno su nam naglasili i da podatke EU-LFS-a prikupljaju nacionalni zavodi za statistiku, pa oni mogu pružiti dodatne informacije.

Što nam sve ovo govori?

Službeni podaci Porezne uprave kažu, ponovimo još jednom za kraj, da su srednjoškolci u Hrvatskoj uprihodili 1.929.240.105 kuna u 2022. godini i da je radilo njih 40 posto. Ako se uzmu u obzir samo studenti, postotak zaposlenih u udjelu studentske populacije je još veći. I bez ovih podataka u razgovorima često slušamo kako sve više studenata radi ili kako je jedan od problema što poslodavci radije zapošljavaju njih, umjesto zaposlenika koji bi radili preko drugih vrsta ugovora, zbog manjih troškova.

No, unatoč činjenici da godišnje privređuju četvrt milijarde eura, netransparentnost po pitanju studentskog tržišta rada veliki je problem u Hrvatskoj. Ne postoji državna institucija koja prikuplja i objavljuje objedinjene podatke detaljnije od onih Porezne uprave. Pa tako ne možemo znati koliko je točno studenata, a koliko učenika radilo u jednoj godini, kakva im je prosječna satnica, koje poslove najčešće rade i u kojim zanimanjima, koliko mjeseci u godini rade ili koliko prosječno sati po danu.

Ne samo preko studentskih ili učeničkih servisa, nego i preko ugovora o radu, što je od stupanja novog Zakona o visokom obrazovanju omogućeno svim studentima, ne samo izvanrednima. A dok država ne preuzme tu odgovornost i dok se to ne promijeni, nedvojbeno će i dalje dolaziti do ovakvih sukoba statistika i administrativnih podataka.