Velik broj djece, mladih i odraslih ima otežan pristup obrazovanju: Ove mjere bi to mogle promijeniti

Djeca, mladi i odrasli iz skupina u nepovoljnom položaju diljem Hrvatske, imaju otežan pristup obrazovanju, niži stupanj dobrobiti tijekom obrazovnog procesa te niža obrazovna postignuća, rezultati su istraživanja Mreže Cjeloživotno učenje. Zbog upravo tih rezultata, skupina od 60 stručnjaka iz znanosti, obrazovanja i civilnog društva, zaključila je da Hrvatska treba poduzeti hitne mjere za stvaranje uključivijeg obrazovnog sustava. Kako bi, u Hrvatskoj, bio postignut uključiviji obrazovni sustav, Mreža je objavila niz preporuka za unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti na svakoj razini obrazovanja.

Mreža Cjeloživotno učenje za sve izradila je posebne analize i preporuke za javnu politiku za smanjivanje obrazovnih nejednakosti za sve razine obrazovanja, od ranog i predškolskog odgoja do obrazovanja odraslih. Preporuke su izrađene na temelju šest istraživanja o obrazovnim nejednakostima na svim razinama obrazovanja u Hrvatskoj u kojima je, kroz tri godine istraživanja, bilo obuhvaćeno više od 2.500 anketiranih sudionika i više od 300 sudionika fokus grupa i intervjua.

Ciljna skupina na koju se odnose ove mjere su skupine u nepovoljnom položaju koje Mreža definira kao skupine koje su u većem riziku od nejednakog pristupa obrazovanju, niže dobrobiti tijekom obrazovnog procesa te nižih obrazovnih postignuća zbog okolnosti ili karakteristika koje su izvan njihove kontrole. Njihov nepovoljni položaj mogu određivati brojne okolnosti i karakteristike.

Okolnosti i karakteristike koje dovode do nepovoljnog položaja

Društvene i obiteljske okolnosti koje dovode do nepovoljnog položaja su niži socioekonomski status i siromaštvo, mjesto življenja (ruralna i izolirana područja), otežavajuće obiteljske okolnosti, djeca u alternativnoj skrbi, pripadnost nacionalnoj, jezičnoj ili vjerskoj manjini, status izbjeglice, migranta i tražitelja azila, djeca bez pratnje te ekonomski migranti. Također, ove okolnosti uključuju i izloženost izvanrednim okolnostima poput prirodnih katastrofa, ratova, pandemija i slično.

Individualne karakteristike koje dovode do nepovoljnog položaja odnose se na razvojne rizike i razvojna odstupanja, probleme u području ponašanja i/ili mentalnoga zdravlja, specifične teškoće u učenju kao što su disleksija, ADHD i slično, teškoće u razvoju i invaliditet te kronične bolesti. Također, ove karakteristike odnose se i na darovitost, trumatsko iskustvo, LGBTIQ identitet ti spol koji koji može rezultirati nejednakim ishodima, na primjer, zbog stereotipnih rodnih uloga.

Opći i specifični ciljevi ovih mjera

Opći ciljevi za sve razine obrazovanja su:

1. Osigurati preduvjete da pojedinci mogu kroz cijeli život bez prepreka pristupati i upisati se u obrazovnu ustanovu ili program koji odgovara njihovim potrebama ili obrazovnim aspiracijama.
2. Osigurati dobrobit polaznika obrazovanja na svim razinama te osigurati da ostvare cjelovit i usklađen razvoj svojih potencijala.
3. Smanjiti razlike u obrazovnim postignućima između različitih skupina polaznika obrazovanja te reducirati rano napuštanje obrazovanja.

Određeni su i specifični ciljevi za sve razine obrazovanja:

1. Integrirati ciljeve za pravičnost i uključivost u prioritete javne politike vezane uz sve razine obrazovanja i osposobljavanja, uključujući u kriterije za osiguravanje kvalitete te za napredovanje obrazovnih radnika.
2. Osigurati fizičku pristupačnost ustanova te dostupnost i priuštivost obrazovnih programa za sve, kao i poticaje za upisivanje polaznika iz skupina u nepovoljnom položaju.
3. Osigurati primjerenu financijsku potporu za pokrivanje izravnih i neizravnih troškova obrazovanja (npr. troškove pohađanja programa i troškove prehrane i prijevoza) s dodatnom podrškom za skupine u nepovoljnom položaju.
4. Uspostaviti sustavnu i međusektorsku podršku polaznicima obrazovanja za prevladavanje teškoća u savladavanju zahtjeva obrazovnih programa te za osiguravanje dobrobiti svih polaznika obrazovanja.
5. Unaprijediti kompetencije obrazovnih radnika za pravičnost i uključivost kroz inicijalno obrazovanje te kontinuirano profesionalno usavršavanje.
6. Poticati sustavan pristup za razvoj pravičnosti i uključivosti na razini svake obrazovne ustanove putem vodstva i stručnog osoblja.

Također, među ključnim preporukama za osiguranje pravičnijeg i uključivijeg sustava obrazovanja su osiguravanje primjene financijske potpore za djecu, mlade i odrasle iz skupina u nepovoljnom položaju, pružanje dodatne podrške polaznicima obrazovanja pri savladavanju zahtjeva obrazovnih programa te pružanje dodatne podrške obrazovnim radnicima za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju.

Cijeli sažetak preporuka za unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti obrazovanja u Hrvatskoj možete pogledati u dokumentu: