Hrvatska prvi put sudjelovala u ovakvom istraživanju obrazovanja: Evo u čemu smo najbolji i najgori

Naši učenici najmanje vremena provedu na nastavi, a ispod Hrvatske je po tom pitanju jedino Bugarska. Pokazalo je to istraživanje Education at a Glance 2023 OECD-a u kojemu je Hrvatska ove godine po prvi put sudjelovala. Fokus istraživanja je bio na strukovnom obrazovanju, ali proučavali su se i podaci vezani za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Neki od tih podataka pokazali su i koliko u prosjeku naši nastavnici imaju godina te koliko je učenika po jednom nastavniku.

Hrvatska je po prvi put sudjelovala u OECD-ovom Education at a Glance 2023 istraživanju. Rezultati istraživanja predstavljeni su na ASOO-ovoj Konferenciji za ravnatelje strukovnih škola upravo zato što je fokus istraživanja bio na strukovnom obrazovanju. Pokazalo se kako su strukovni programi u Hrvatskoj najzastupljeniji jer je 70 posto učenika u dobi od 15 do 19 godina upisano u strukovni program, dok je u zemljama OECD-a ta je brojka niža i iznosi 37 posto.

Inače, OECD je u istraživanju obuhvatio 37 zemalja gdje u prosjeku postoji 14 učenika na svakog člana nastavnog osoblja u programima općeg višeg sekundarnog obrazovanja. Taj je broj u Hrvatskoj niži od prosjeka OECD-a. Kod nas je 10 učenika na jednog nastavnika, a još ih je manje u strukovnim programima gdje je sedam učenika na jednog nastavnika. Po tom pitanju smo ‘najgori’ od 36 drugih zemalja, odnosno Hrvatska ima najmanje učenika po nastavnom osoblju.

U Hrvatskoj je prosječna dob nastavnika između 30 i 49 godina

Prosječna dob nastavnika razlikuje se u zemljama OECD-a, sve starija učiteljska radna snaga izazov je u nekim zemljama. U Hrvatskoj 30 posto nastavnika u programima općeg višeg sekundarnog obrazovanja ima 50 ili više godina, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 39 posto. Nastavnici u strukovnim programima stariji su od svojih kolega iz općeg programa i svojih kolega u općem obrazovanju, s 35 posto u dobi od 50 ili više godina, u usporedbi s prosjekom OECD-a od 43 posto.

No, Hrvatska nema problema sa starijim kadrom nastavnika jer u prosjeku nastavnici imaju između 30 i 49 godina, dok je najmanje onih koji su mlađi od 30 godina. Kod nas je posao nastavnika u strukovnom obrazovanju općenito ‘feminiziran’ jer je postotak muških nastavnika oko 35 posto, a sve ostalo su žene.

Naši učenici najmanje vremena provode na nastavi, ispod nas je samo Bugarska

U Hrvatskoj učenici najmanje vremena, odnosno najmanje sati provode na nastavi u osnovnoj i srednjoj školi u usporedbi s ostalim OECD zemljama gdje obvezna nastava iznosi u prosjeku 7.634 sati raspoređenih u devet razreda. U Hrvatskoj je ukupan broj sati obvezne nastave manji i iznosi 4.541 sati u osam razreda. Manje vremena na nastavi od naših učenika su jedino učenici u Bugarskoj.

U prosjeku u zemljama OECD-a 25 posto obveznog vremena u osnovnom obrazovanju posvećeno je čitanju, pisanju i književnosti, a 16 posto matematici. U Hrvatskoj se 28 posto vremena posvećuje čitanju, pisanju i književnosti, a 22 posto matematici na osnovnoj razini. U nižem sekundarnom obrazovanju, u prosjeku u zemljama OECD-a 15 posto obvezne nastave posvećeno je čitanju, pisanju i književnosti, a 13 posto matematici. U Hrvatskoj se 18 posto vremena posvećuje čitanju, pisanju i književnosti, a 16 posto matematici.

Hrvatska troši 7.640 eura godišnje po učeniku

Što se tiče financijskog ulaganja u obrazovanje, Hrvatska je trošila 4,2 posto svog bruto domaćeg proizvoda na obrazovne ustanove, što je ispod prosjeka OECD-a od 5,1 posto. Međutim, godišnji izdaci po ekvivalentu redovnog učenika kao udio godišnjeg BDP-a po stanovniku nešto su viši od prosjeka OECD-a. Država je, pokazalo je istraživanje, u Hrvatskoj glavni izvor financiranja osnovnog do poslijesrednjoškolskog netercijarnog obrazovanja, a tako je i u mnogim zemljama OECD-a.

No, u Hrvatskoj je država izvor za 84 posto rashoda za osnovno do poslijesrednjoškolsko netercijarno obrazovanje, dok je u zemljama OECD-a taj udio manji od polovine. Na svim razinama od primarnog do tercijarnog obrazovanja, Hrvatska troši 7.640 eura godišnje po ekvivalentu redovnog učenika, dok je prosjek OECD zemalja znatno veći i iznosi  usporedbi s prosjekom OECD-a od 11.856 eura. Međutim, u usporedbi s BDP-om po stanovniku, financiranje Hrvatske je blizu prosjeka OECD-a. Tako u Hrvatskoj izdaci po učeniku iznose 28 posto BDP-a po stanovniku u što je malo iznad prosjeka OECD-a koji je 27 posto.

Detaljnije rezultate istraživanja možete pogledati u dokumentu niže. Ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.