Predstavljen novi Zakon o hrvatskom jeziku: Propisuje se i udio jezičnih tema na predmetu u školama

U javnom savjetovanju objavljen je Zakon o hrvatskom jeziku. Prvi je to put da bi Hrvatska trebala dobiti svoj zakon o hrvatskom jeziku, a vladajući to žele napraviti jer gotovo sve članice EU imaju neki zakonski propis o svom jeziku. Kako ističu vladajući, Zakonom se želi zaštititi i poticati razvoj hrvatskog jezika, kao i osigurati njegova sloboda. Postojat će Vijeće koje će skrbiti o hrvatskom jeziku, a u njegovim redovima bit će i predstavnici sveučilišta. Također, Zakon govori da je nastava u školama na hrvatskom jeziku te da barem polovina sadržaja predmeta Hrvatskog jezika u školama treba izravno biti usmjerena na jezične teme.

U javnom savjetovanju od danas pa sve do 31. kolovoza je novi Zakon o hrvatskom jeziku. O tom zakonu raspravlja se već godinama, a sada je ugledao svjetlo dana. Zakon se predlaže radi zaštite, poticanja razvoja i osiguravanja slobode hrvatskog jezika, a njime se želi urediti i službena te javna uporaba hrvatskog standardnog jezika.

U prijedlogu zakona stoji da je hrvatski standardni jezik autonoman i neovisan o drugim idiomima hrvatskog jezika te da je nužno da svi uče njegova pravila tijekom školovanja. Nastava se na svim razinama treba izvoditi na hrvatskom, izuzev za obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina kojima se osim na hrvatskom obrazovanje može odvijati na njihovom jeziku.

U svakom razredu barem polovina sadržaja Hrvatskog – jezične teme

– Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada mogu se izvoditi i na nekom od stranih jezika sukladno propisima koji uređuju djelatnost odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, stoji u prijedlogu zakona.

Vlada bi trebala promicati učenje hrvatskog u Hrvatskoj i svijetu, a prijedlog govori i da Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi kurikule namijenjene redovitom obrazovanju te programe koji se odnose na pripremnu i dopunsku nastavu za one učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik. Donose se i programi koji su namijenjeni strancima i potomcima hrvatskih iseljenika, u Hrvatskoj i inozemstvu.

– Nastavni predmet Hrvatski jezik u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju ostvaruje se tako da je u svakom razredu svake školske godine barem polovina njegova sadržaja izravno usmjerena na jezične teme, primjerice usmenom i pismenom izražavanju – slušanju i govorenju, čitanju i pisanju, uključujući pravopis i pravogovor na hrvatskom standardnom jeziku, njegovim stilovima, gramatici, njegovoj književnoj i prevoditeljskoj uporabi, rječniku, povijesti i hrvatskim narječnim idiomima, predlaže se.

O problemima koje bi mogao prouzročiti novi Zakon o hrvatskom jeziku već smo pisali. Prvotno se pričalo da će se Zakonom kažnjavati oni koji se ogriješe o gramatiku i pravopisu, no od toga se očito odustalo. Kako su nam tada rekle nastavnice Hrvatskog jezika, jezik treba učiti, u učionicama se treba razgovarati standardnim jezikom, ali napomenule su ni da ‘premijer ne govori kako treba jer mu je svaka druga riječ iz engleskog jezika’.

U Vijeću za hrvatski jezik bit će i predstavnici šest sveučilišta

Vlada također, navodi Zakon, promiče hrvatski jezik u svijetu te potiče njegovo poučavanje na inozemnim obrazovnim ustanovama. Hrvatski državljani na hrvatskom imaju pravo obraćati se tijelima Europske unije te na hrvatskom dobivati odgovor. Zakon predlaže i osnivanje posebnog Vijeća za hrvatski jezik koje će kao koordinacijsko savjetodavno tijelo skrbiti o hrvatskom jeziku i baviti se pitanjima zaštite bogatstva hrvatskog jezika te raznolikosti narječnih idioma.

– Kandidate za članove Vijeća predlažu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, Matica hrvatska, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Institut za hrvatski jezik, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, javna sveučilišta u Hrvatskoj – Zagreb, Zadar, Rijeka, Osijek, Split i Pula, Hrvatsko filološko društvo, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja i ministarstvo nadležno za vanjske i europske poslove, stoji u prijedlogu.

Radi zaštite, osiguranja slobode uporabe i poticanja razvoja hrvatskoga jezika, Vlada donosi i Nacionalni plan hrvatske jezične politike s popisom prioritetnih ciljeva i mjera. U prijedlogu piše i da se Zakon ne odnosi na jezik koji se koristi u vjerskim obredima. I u međunarodnom okruženju rabi se hrvatski jezik, a po potrebi strani jezik. Tijela državne vlasti i državne uprave zapošljavaju lektore koji će osigurati jezično uređenje normativnih akata, a druga javnopravna tijela mogu osigurati i vanjske lektorske usluge.

‘U medijskim sadržajima može se uporabiti i hrvatski narječni idiom’

Javna uporaba hrvatskoga jezika svaka je usmena ili pismena jezična obavijest u prostoru namijenjenom javnosti ili široj publici, piše u Zakonu, uključujući i onu elektroničkim putem. Uz uporabu hrvatskoga jezika, u neslužbenim prigodama moguća je i javna uporaba narječnih idioma hrvatskoga jezika radi poticanja i uvažavanja regionalnih posebnosti. Višejezične javne obavijesti i promidžbene poruke, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom jeziku, a zatim na drugim jezicima.

– U medijskim sadržajima može se uz uporabu hrvatskoga jezika uporabiti i hrvatski narječni idiom, posebno kada za to ima umjetničkih razloga, i u sinkronizaciji inojezičnih filmova i kazališnih predstava za sve dobne skupine.

Tekst na stranom jeziku koji se objavljuje u časopisu sufinanciranom sredstvima državnoga proračuna Republike Hrvatske obvezno treba imati i sažetak na hrvatskom jeziku. U javno savjetovanje oko novog Zakona možete se priključiti ovdje. Što još stoji u prijedlogu novog Zakona o hrvatskom jeziku možete pogledati u dokumentu ispod. Ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.