Dekan o budućnosti prometa: Današnji studenti radit će poslove koji još ne postoje
Na obrazovnoj konferenciji 'Idemo u srednju!' dekan FPZ-a Marko Šoštarić govorio je o tome što to znači za buduće prometne inženjere.
16:21 10 h 12.11.2026

Chargé d’Affaires Mark Fleming | ilustracija srednja.hr
Mark Fleming je rođen u Richmondu, Virginiji, gradiću koji se nalazi nedaleko Washington D.C.-ja. Iako geografski udaljen, njegova studentska i poslovna karijera je isprepletena s Hrvatskom, susjednim zemljama, ali i udaljenim azijskim zemljama poput Pakistana i Afganistana gdje je radio za američku vladu. U razgovoru za srednja.hr ostavio je dojam pristupačnog i optimističnog diplomata koji gleda prema prilikama koje se stvaraju u ekonomiji budućnosti, ne samo za mlade, nego i za cijelu Hrvatsku.
Nisam Ambasador, nego otpravnik poslova, odnosno Chargé d’Affaires, što je više cool titula nego ambasador. Kada iz raznih razloga nemamo imenovanog ambasadora, imamo Chargé d’Affaires koji vodi diplomatsku misiju u zemlji, što je moja uloga posljednje dvije godine. Ovo je drugi put da sam u Hrvatskoj, prvi put sam bio u Ambasadi od 2013. do 2016. kao voditelj naše političko-ekonomske sekcije.
Riječ je o našoj kolektivnoj investiciji u buduće hrvatske generacije. Veza SAD-a i Hrvatske je snažna, puno smo postigli u zadnjih 30 godina, a temelj tog odnosa su odnosi među ljudima i dijeljene vrijednosti. Young Leaders Forum služi kako bi se ti odnosi među ljudima produbili, ali i kako bi investirali u sljedećih 30 godina u Hrvatskoj. Osnova je dijeljenje ideja, tako se gradi ekonomija budućnosti. Dovodimo mlade ljude kako bi čuli govornike, analitičare i istaknute Hrvate te Amerikance, a to je jednako važno kao i prilika mladima da se međusobno upoznaju i vode razgovore o budućnosti poduzetništva, ekonomije i Hrvatske.
Neovisno o kojem sektoru govorimo, to su ljudi koji imaju puno vizija i inovacija te su spremni prilagoditi se raznim mogućnostima u svijetu koji se brzo mijenja. Iz mojeg osobnog iskustva, a radio sam u State Departmentu 20 godina, koliko se svijet promijenio u tom periodu je nevjerojatno. Treba znati prepoznati kako se stvari rapidno brzo mijenjaju i kako možete iskoristiti te prilike.
Radio sam u Hrvatskoj dvaput, a zadnji put sam otišao nedavno. Ima stvari koje su primjetno drugačije od 2016. kada sam otišao do danas. Mislim da ste istaknuli najvažniju stvar. Rastuća kultura poduzetništva i inovacija je uzela sve ozbiljniji zamah, usmjereni su prema područjima koje jesu ekonomija budućnosti – tehnologija, energetika, zdravstvo. Imate puno mladih pametnih ljudi koji rade odlične stvari u tim područjima i nemam sumnje da će u tome biti uspješni.
Kolektivno počinjemo shvaćati da su ljudi najveća snaga svakog društva. To znači svi njegovi ljudi. Svi se ozbiljno trudimo biti što više raznoliki i uključiti grupe koje su bile ispodprosječno predstavljene u razgovor. To je ispravna stvar, ali i pragmatična u iskorištavanju našeg najvrjednijeg resursa, a to su ljudi.
Istraživanja pokazuju da su žene i djevojke bolje u znanosti i tehnologiji od muškaraca. Važno je sve uključiti u sve sektore.
Došao sam u Georgetown kasnih devedesetih, početkom 2000-ih. Fascinantno vrijeme za studiranje međunarodnih odnosa, svijet se tada mijenjao, a mi smo vodili razgovore o SAD-u kao svjetskoj sili, kakav svjetski poredak želimo razviti. Razvoj u ovom geografskom području je uvelike utjecao na moj kurikulum s obzirom na teške okolnosti u 90-ima. Puno smo učili o kompleksnim pitanjima poput standarda u vojnim intervencijama. Na zadnjoj godini faksa dogodio se napad na WTC u rujnu 2001. i nakon toga su se stvari potpuno promijenile, više smo krenuli razgovarati o transnacionalnim temama. Program je bio odličan i doveo me odmah do posla u State Departmentu. Tada je bilo posebno zanimljivo raditi u praksi ono što sam učio.
Nakon nekoliko godina rada završio sam i diplomski studij na International War Collegeu 2017. i 2018. To je opet bilo dobro, maknuti se korak unatrag iz prakse i vratiti se u akademsko okruženje, reflektirati se na svijet kakav je bio. To je bilo zanimljivo vrijeme za studiranje s pojavom novih centara moći s drugim agendama od svijeta koji je bio izgrađen nakon Drugog svjetskog rata. Obrazovanje je samo po sebi važno, ali i kako razvijamo naše karijere. Dobro je vratiti se u akademski svijet kako bi se mogli reflektirati na ono što radimo.
Ima ljudi koji studiraju u SAD-u tako povezano, bez pauze, ali meni je bilo iznimno vrijedno studirati, potom to isprobati u praksi svaki dan i onda se nakon 15 godina vratiti ponovnom razmišljanju na fakultetu. Ljudi s iskustvom poput mene su obogatili taj diplomski jer smo imali profesionalno iskustvo u onome što smo studirali.
U nekoj mjeri je. Amerikanci su vrlo energični ljudi koji su skloni preuzeti stvari u svoje ruke, bilo to dobro ili loše ponekad. Vidim puno sličnosti između Hrvata i Amerikanaca, prvenstveno da rješavamo probleme. Identificiramo probleme i želimo naći odgovore na njih.
Radim za svoju Vladu 21 godinu i mogao bih vam reći pokoju stvar i o našoj birokraciji.
Dobar dio vremena proteklih 20 godina sam živio u drugim zemljama i kroz to sam shvatio da ima puno više sličnosti, dobrih i loših, u različitim društvima nego što ih nema. Gdje god da živiš misliš da su tvoji problemi jedinstveni i unikatni, ali to nikada nije tako.
Tako je.
Tu ima važna lekcija. To je mikroprimjer, ali na makro razini, najveći izazovi su oni koje ne možemo riješiti samostalno kao pojedinci, društva ili države. Uistinu je riječ o transnacionalnim problemima, od globalnog zdravlja, okoliša, energetskih izazova pred kojima se nalazimo, ali i šire ekonomske dislokacije.
Mislim ovo na najpozitivniji i lijep način – Hrvati su najšarmantniji pesimistični ljudi koje sam ikada upoznao. Svatko je uzrujan zbog nečega, ali postoji i taj pozitivni trenutak u korijenu tog šarmantnog pesimizma, a to je da stvari mogu biti bolje. Zapravo je to vrlo američka osobina gdje smo fokusirani na to kako možemo poboljšati i popraviti stvari. Što kažem Hrvatima kada mi kažu za neke probleme? Istaknem neke činjenice koje se ne mogu osporiti. Nevjerojatno je koliko je ova zemlja napredovala u zadnjih 30 godina. Zemlja koja je stekla nezavisnost, uspostavila funkcionalnu ekonomiju i demokratsku vladu, napravila strateške odluke oko ulaska u NATO i EU. Sve što si je ova zemlja zacrtala je i ostvarila. To ne znači da je sve savršeno, nikada nije. SAD je daleko od savršenog. Cijelo vrijeme napredak je ogroman. Ključno je za sve sada, a ne samo Hrvatsku, detektirati sljedeće izazove i riješiti ih. Hrvati su zasad ostvarili sve ono što su naumili. Samo tako idite naprijed.
Taj program postoji desetljećima. Svi programi koji potiču razmjenu i putovanje u SAD su stvoreni kako bi pomogli SAD-u i partnerskoj zemlji koja sudjeluje u programu. Work and Travel je odličan jer dobivamo mlade ljudi koji dobivaju priliku raditi u našoj ekonomiji, to njima pomogne ekonomski kao i SAD-u. Još važnije od toga je što se s time stvara temelj odnosa koji su odnosi među ljudima. To će povezati naše zemlje za sljedeće generacije koje dolaze.
Vi danas imate nomad vize, a mislim da su upravo Amerikanci bili veliki korisnici tih viza koje je vaša Vlada omogućila. Kada sam 2004. godine bio prvi put u Hrvatskoj to je bilo nešto egzotično za moje prijatelje. Danas svi znaju gdje je Hrvatska na karti i svi Amerikanci žele doći u Hrvatsku. Otvara se puno mogućnosti s nomad vizama i u IT sektoru, što je svakako nešto što će puno Amerikanaca biti sretno da može iskoristiti.
Samo prvih 10 minuta prve epizode.
Stalno upadnem u probleme s ovim pitanjem kada ga dobijem diljem zemlje. Oduševljen sam cijelom zemljom. Ovdje sam već šest godina i vidio sam gotovo cijelu Hrvatsku. Nekako sam oduvijek bio sklon Istri, vjerojatno je to i zato što mi je blizu Zagreba i lagano dođem do tu gdje je uistinu prekrasno. Ali ako moram iskreno odgovoriti, cijela zemlja je prekrasna.
Od listopada 2021. godine za hrvatske državljane koji u SAD dolaze na turističko ili poslovno putovanje u trajanju od najviše 90 dana viza više nije potrebna. To je obično obuhvaćalo 60 posto zahtjeva, tako da je ovo sada svakako rasterećenje. Potrebno se samo online registrirati te tako dobivate ulazak u SAD. Za ulazak u visa waiver program države moraju zadovoljiti visoke kriterije te u njega nije lako ući. Puno je zahtjeva potrebno ispuniti, od usklađivanja zakona do tehničkih kriterija. Moram reći da je bilo impresivno vidjeti kada se hrvatska Vlada usredotočila na te kriterije, uspjeli su ih riješiti u rekordnom vremenu. Kada se Hrvati usredotoče na neki izazov i naprave od toga projekt, uvijek to odrade jako dobro, brzo i efektivno. To je naše iskustvo odnosa s Hrvatskom. Kada se neke stvari prioritiziraju kao važne, one se brzo riješe.
Stvar u tome je ako je sve prioritet, ništa nije prioritet. Važno je identificirati ključne ciljeve. Nijedan pojedinac, društvo ni zemlja ne može napraviti dvadeset stvari odjednom. Zato je važno prioritizirati nekoliko stvari.
Jako je puno mogućnosti za mlade u Hrvatskoj. Napravite svoj uspjeh uspjehom vaše zemlje. Imate prilike za biti uspješni, a vaša zemlja za daljnji razvoj. Postoji puno prilika za mlade i Hrvatsku koje čekaju da postanete lideri ekonomije budućnosti. Imate puno potencijala u energiji, osobito u obnovljivim zelenim izvorima. Velik je potencijal u tech sektoru i inovacijama, kao i u revolucionarizaciji zdravstvenog sektora. Ima područja u kojima mladi Hrvati mogu imati koristi, ali i pomoći svojoj zemlji da budu lider.
Očito je riječ o stvarnom fenomenu. Ljudi iskorištavaju prilike koje im se nude vani, ali opet sam optimističan kako će u budućnosti ljudi koristiti prilike koje se nude u Hrvatskoj. Puno ih se pojavljuje na horizontu.
Gledam puno sporta, američkog nogometa.
To je nevjerojatno za mene jer to nije samo nogomet, nego atletski talent koji postoji u ovoj zemlji kao nevjerojatan resurs. Postoje investicije u infrastrukturu, ali sigurno nisu na razini kao u nekim zapadnim zemljama. Nevjerojatno je što su uz prirodan talent, trening i vodstvo timovi u Hrvatskoj napravili.
Siguran sam da je serija prikazala naš život glamuroznijim nego što se čini.
Volim svoj posao, volim biti uključen u diplomaciju. Diplomacija je zapravo kolektivno rješavanje problema. I ponekad je te probleme lako riješiti, no nekada problemi zaista znaju biti teški. Dobro je što naše zemlje žele iste stvari. Predivno je živjeti u zemlji gdje je ljudima cilj isti kao i onima koji u zemlju dolaze. Hrvati žele stabilnu, modernu i prosperitetnu demokratsku državu koja je usidrena u zapadni svijet. SAD želi partnera koji je stabilan, moderan i demokratski prosperitetan te usidren u zapadni svijet. I mi ovdje imamo odlične odnose s autoritetima. I to se temelji na zajedničkim ciljevima i vrijednostima. Zato volim raditi ovdje. U isto vrijeme ovdje možemo puno toga napraviti, ali i dobiti ono što nam je svima prioritet.
I sam se osjećam kao da gledam iz druge perspektive na ta događanja. Nezamislivo je. Svaki put kada se to dogodi u našoj zemlji je grozno, tragično, srceslamajuće i nerazumljivo. Inicijalna reakcija je emocionalna, svi se osjećaju grozno zbog toga što se to dogodilo. Jednom ako se dogodi je previše, a događa se češće od toga. Nadam se da ćemo se jednog dana kao društvo skupiti zajedno i adresirati sve aspekte problema koji se vežu uz taj fenomen. Pravne, političke, zdravstvene, društvene i kulturne. Dok ne napravimo taj koherentni korak kao društvo, bit ćemo tu gdje jesmo. U pravu ste, svaki put kada se dogodi takav slučaj, kažemo da ćemo adresirati taj problem, ali još izostaje taj koherentni korak.
Da, to je problem koji ima više strana. Imate pravni problem, zdravstveni povezan s mentalnim zdravljem i društveni problem gdje trebamo biti iskreni prema sebi samima. Dok ne adresiramo sve te probleme, nećemo moći riješiti taj problem.
Toliko se toga događa ovdje, toliko je prilika koja se stvaraju u budućnosti. Zato investiramo u stvari poput Young Leaders Foruma, kako bi iskoristili potencijal energije ljudi i prilika, kako bi iskoristili potencijal tog šarmantnog pesimizma i osigurali da se progres nastavi.
Dekan o budućnosti prometa: Današnji studenti radit će poslove koji još ne postoje
Na obrazovnoj konferenciji 'Idemo u srednju!' dekan FPZ-a Marko Šoštarić govorio je o tome što to znači za buduće prometne inženjere.
16:21 10 h 12.11.2026
Mikroorganizmi kao radna snaga: Što biolozi i kemičari rade na gradilištu?
Završila je biologiju i ekologiju, a posao je našla na gradilištu. Sanja Uršanić danas gradi postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda.
14:37 1 d 11.11.2026
Ovo nije samo posao: Deset izlagača koji su nas podsjetili zašto obrazovanje ima smisla
Nije bilo dovoljno stolica, ali je bilo dovoljno emocija. U drugoj dvorani na konferenciji riječ su preuzeli pobjednici s natječaja za izlagače.
17:00 2 d 10.11.2026
Što bi ti baka rekla? Kratki vodič o samostalnom životu
Suvremeni problem prevelike količine otpada možda traži stara rješenja. Pročitaj bakine savjete za razvoj navika u samostalnom životu.
09:45 2 d 10.11.2026
Slavimo 15. rođendan portala: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
srednja.hr slavi 15. rođendan i poklanjamo vam popust! Do 15. studenoga godišnju pretplatu možete dobiti za 59€ umjesto 89€.
09:12 23 d 20.10.2026
Poznati su dobitnici Zlatne krede: Ljudi koji obrazovanje čine toplijim mjestom
Najveća dobra djela često su ona najtiša. Upoznajte četvero ljudi koji su osvojili nagradu Zlatna kreda zbog svoje dobrote.
15:16 3 d 09.11.2026
Što je zajedničko Malom princu, Beatlesima i Katarini Velikoj? Odgovor saznajte na Interliberu
Od 10. do 15. studenog održava se Interliber, a Školska knjiga sudjeluje u izložbenom prostoru paviljona 5. Evo koje naslove možete očekivati.
09:00 3 d 09.11.2026
Donosimo ti zanimljiv vodič za jesenske dane: Svi sadržaji imaju nešto zajedničko
Ako ne znaš što sa slobodnim vremenom tijekom jesenskih dana, možda ti možemo pomoći. Napravili smo listu što vrijedi posjetiti.
17:35 6 d 06.11.2026
Poklon-bon za pripreme za maturu: Dovoljna je jedna prijava
Nemoj odgađati pripreme za državnu maturu do zadnjeg trena. MaXturine volonterke na Smotri Sveučilišta u Zagrebu čekaju te s poklon-bonom i nagradama.
14:54 7 d 05.11.2026
Studentski budžet: Koliko stvarno možete zaraditi uz faks?
Nakon izračuna mjesečnog budžeta, naš protagonist radi plan kako raspolagati svojim novcem. Koja je izračunica, saznajte u tekstu.
16:16 8 d 04.11.2026
Što se događa ove godine na Interliberu? Saznajte tko je glavni gost na sajmu
Pripremamo popise knjiga za ovogodišnji Interliber jer od 10. do 15. studenoga na Zagrebačkom velesajmu očekuje se više od 120.000 posjetitelja.
09:10 8 d 04.11.2026
Koliko puta nosiš iste traperice prije pranja? Studenti priznali, a jedno pitanje ih je sve zbunilo
Pitali smo studente o pranju rublja, a nagradno pitanje otkrilo je tko zna pravi redoslijed. Saznajte koju nagradu su osvojili.
13:31 10 d 02.11.2026
Hrvatski učenici uče o potresima, ali ne moraju znati kako se zaštititi. Izvješće Svjetske banke upozorava na ozbiljne nedostatke u obrazovanju.
14:15 12 h 12.11.2026
Kao u filmu: U Zagrebu kreće božićni program u tvornici slatkiša, evo detalja
U Zagreb se vraća program Kraševa slatka bajka, a fokus programa je predstava za najmlađe 'Najduži zagrljaj ikad'.
13:49 12 h 12.11.2026
Mladi pozivaju na osam minuta šutnje za Kristiana Periša: 'Ne pristajemo na šutnju zauvijek'
Pokret Vrijeme za promjene, koji su pokrenuli zagrebački studenti, poziva na okupljanje na Cvjetnom trgu ove subote u 12 sati.
10:27 16 h 12.11.2026
U otvorenom pismu tvrde da Zvonko Pandžić širi lažna otkrića o djelima Marka Marulića. Unatoč tome predstavljanje njegove knjige neće biti otkazano.
16:04 1 d 11.11.2026
Beton će se uklanjati vodom pod tlakom od čak 2.500 bara, a u kolnik će se ugraditi posebna epoksidna rebra za ojačanje asfalta.
16:46 9 h 12.11.2026
Pješaci i biciklisti na mjestu pruge bit će novost u zapadnom dijelu Grada. Vijest stiže odmah nakon 'raskida' posla na Greenwayju, potreban projekt.
16:38 9 h 12.11.2026
Porez plaća 98.000 umirovljenika više nego lani: Sada su uplatili 20 milijuna eura
Više od pola milijuna umirovljenika s nestrpljenjem čeka ukidanje poreza na mirovine. Prosječno plaćaju oko 34 eura, ali neki će uštedjeti puno više.
16:29 10 h 12.11.2026
Sindikat umirovljenika traži mjesto u Vijeću HZMO-a: 'Rade protivno zakonu'
Već dulje vrijeme Upravno vijeće HZMO-a nema člana iz redova SUH-a. Sindikat umirovljenika traži da to bude Višnja Stanišić, ali Vlada ih ignorira.
16:28 10 h 12.11.2026