Provedeno novo istraživanje u RH: Ova deficitarna zanimanja bit će traženi poslovi u budućnosti

Električar, stolar, krojač i šivač, mesar, vodoinstalater te profesije u sferi zelene i digitalne tranzicije. Danas deficitarna zanimanja, a sutra poslovi budućnosti. Kaže tako najnovije istraživanje koje je provela Hrvatska gospodarska komora na 560 srednjih i velikih tvrtki te 370 građana.

Hrvatska gospodarska komora predstavila je na konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti rezultate istraživanja o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada, a ono je iznjedrilo neke dosta zanimljive rezultate.

Električar, krojač, mesar

Istraživanje je provedeno među 560 srednjih i velikih tvrtki te 370 građana. Poslovi budućnosti prema mišljenju poslodavaca današnja su deficitarna zanimanja iz područja zanatskih poslova – električar, stolar, krojač i  šivač, mesar, vodoinstalater – te profesije u sferi zelene i digitalne tranzicije.

Poslodavcima je prema istraživanju najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom, to je reklo njih 41 posto, a gotovo jednako zahtjevno je naći zaposlenike s visokom stručnom spremom, o čemu je svjedočilo u studiji 28 posto poslodavaca. Oko 25 posto poslodavaca imalo je problema s nalaskom niskokvalificiranih radnika.

Ovo je istraživanje pokazalo i da su liste prioriteta zaposlenika i poslodavaca potpuno različite. Da ilustriramo, zaposlenici koji su sudjelovali u ovom istraživanju istaknuli su da im je važna validacija njihova rada. Poslodavcima koji su u ovoj studiji bili ispitanici se to nije niti našlo na listi prioriteta.

‘Upitna je tržišna opravdanost kvalifikacija’

Bilo je govora i o obrazovanju i tržišne opravdanosti određenih zanimanja. Ivana Pilko Čunčić, načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dotaknula se potrebe povezivanja učenika i poslodavaca.

– U Hrvatskoj je oko 70 posto učenika uključeno u strukovno obrazovanje, što je više od prosjeka EU, ali upitna je tržišna opravdanost tih kvalifikacija. Nužno je jače povezivanje učenika i poslodavaca, treba zaživjeti model učenja temeljen na radu, kazala je Pilko Čunčić, dodajući da su zadnjih godina vidljive promjene te da raste interes za strukovnim zanimanjima, među kojima je više onih koja su kvalificirana kao deficitarna.

Ivana Šimek, rukovoditeljica Odjela za rad s poslodavcima iz Hrvatskog zavod za zapošljavanje također se osvrnula na kolektivnu odgovornost institucija kada je u pitanju obrazovanje.

– Do 2030. u sustav obrazovanja ući će nešto manje od pola milijuna mladih i na nama je velika odgovornost, na društvu i obrazovnom sustavu, da ih usmjerimo na upisu škola nakon kojih će moću naći posao, istaknula je Šimek i dodala da će to biti veliki izazov jer se tržište rada brzo mijenja.