Šef sindikata otkrio kako će izgledati dan u cjelodnevnoj školi, bit će podijeljen na tri dijela

U osnovne škole diljem Hrvatske u idućih nekoliko godina trebala bi ući jedna od najvećih promjena u zadnjih nekoliko desetljeća – cjelodnevna škola. Učenicima bi dan, koji će trajati do otprilike 16 sati, trebao biti podijeljen u tri dijela, otkrio je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod. Škole uključene u eksperimentalnu provedbu trebale bi dobiti oko 300.000 eura, a učitelji povećanje plaće.

Do 2027./2028. vladajući planiraju u sve osnovne škole u Hrvatskoj uvesti tzv. cjelodnevnu školu. Cjelodnevna škola prvo će se na 50 škola provesti eksperimentalno, no javni poziv za njihov odabir još uvijek nije otvoren u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod gostovao je na N1 televiziji te je podsjetio da se je poziv za sudjelovanje škola u provedbi eksperimentalne cjelodnevne nastave trebao raspisati do kraja prošle godine, a sada su prošla još dva mjeseca ove godine. No poziva još uvijek nema, a vremena je sve manje.

Cjelodnevna škola donosi ogromne promjene

– Radi se o vrlo ozbiljnoj priči, priči koja se po meni može uspoređivati s nekim sudbonosnim, historijskim prekretnicama u našem odgoju i obrazovanju, još tamo od 19. stoljeća do danas. Od Mažuranićeve reforme mi nismo imali takav sveobuhvatan zahvat kojim se ide s jedne strane na rastakanje nečeg postojećeg i s druge strane na stvaranje nečeg novog, to je veliki izazov, rekao je Stipić za N1.

S osnovnim informacijama vezanima uz cjelodnevnu školu, dodaje, upoznat je na sastanku u Ministarstvu, ali sve stvari još uvijek ‘nisu crno na bijelo’.

– Ono što mogu reći je da se ide jako duboko, u svakom pogledu, kazao je Stipić za N1.

Veće plaće za učitelje koji će biti uključeni

Cjelodnevna škola bit će izazov za sve, a prvi je, navodi čelnik Preporoda, odabir eksperimentalnih škola, budući da Nacionalni plan oporavka i otpornosti  za one koji su aplicirali na taj novac, nosi sa sobom neke rokove.

– Govorimo o tih 50 eksperimentalnih škola i za to su osigurana sredstva i to bi moralo krenuti od početka iduće školske godine. I onda bi se u iduće četiri godine svake godine evaluirali učinci kako bi se stvorile pretpostavke da 2027./2028. to krene sveobuhvatno, rekao je Stipić za N1 i dodao da je prva enigma hoće li se uopće javiti 50 škola koje bi sudjelovale u eksperimentalnoj provedbi.

Prosvjetne vlasti, navodi, za to su osmislile neke vrste subvencija. Kako je i sam ministar Radovan Fuchs rekao prije nekoliko dana, za sada bi se radilo o oko 300 tisuća eura za škole koje se prijave na natječaj. Bit će i financijske simulacije za učitelje, kojima će se opseg poslova povećati, ali nejasno je hoće li se to plaćati iz ovih sredstava koje škola dobije. Prema najavama, to bi povećanje plaće trebalo iznositi između 15 i 25 %, što se kreće od 170 do 270 eura.

Cjelodnevna škola imat će dan podijeljen u tri dijela

Stipić je otkrio i neke osnovne informacije o tome kako bi trebao izgledati nastavni dan u sklopu cjelodnevne škole.

– Nastavni dan bio bi podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu, koji bi počinjao ujutro u osam i završavao oko 13 sati, to je nalik onome što sad imamo pod redovitom nastavom. Tu bi se svakako našlo vrijeme za odmor, za zajutrak, a onda bi to završilo ručkom. Dakle, ako bi to trajalo do 13 sati, onda je tu predviđeno vrijeme za ručak, zato i jest uvjet da škole moraju raditi u jednoj smjeni, i moraju imati školsku kuhinju i blagovaonu, kazao je Stipić za N1.

Pritom podsjeća i da će se za taj prvi dio predviđaju promjene po pitanju novih predmeta ili podijele postojećih, kao što je Priroda i društvo, koje bi se dijelilo na Prirodoslovlje koje bi bilo od 1. do 7. razreda, a onda Društvo i zajednica od 1. do 4. Uvodi se i predmet Praktične vještine, a riješio bi se i problem alternative Vjeronauku pa se uvodi predmet Svijet i ja.

– Drugi dio dana bio bi predviđen za dodatnu i dopunsku nastavu, tu bi neka dva sata postojala obvezna jedne i druge. Tu bi se predvidjelo i neko vrijeme za pomoć u nastavi, slično onome što se sada radi u produženom boravku. Nakon toga slijedi treći dio, to bi bilo tamo iza 15, 15:30, koji bi uključivao slobodne aktivnosti, gdje se predviđa šira lepeza. U svakom slučaju učenici bi ostajali u školi do 16, a viši razredi možda i do 16:30. Eto, to je ono što je nama zasad prezentirano, rekao je Stipić za N1.

Stipić: Rokovi koje smo si zadali nisu ostvarivi

Problematičnim ocjenjuje kratak vremenski period koji je ostao do nove nastavne godine, kada bi trebala započeti eksperimentalna provedba. Sve i da se natječaj raspiše sada, za njegovu provedbu treba neko vrijeme i već će se ‘zagaziti’ u kraj nastavne godine, navodi Stipić. Potrebno će biti provesti i edukacije za one koji će provoditi cjelodnevnu školu, što isto nije jednostavno.

– Ne dovodim u pitanje smislenost te promjene, naprosto je činjenica da se život mijenja i činjenica je da naši učenici u odnosu na svoje vršnjake u većini europskih zemalja kraće borave u školi. Vidimo i da se promijenilo radno vrijeme roditelja koji sve manje vremena provode sa svojom djecom, a gdje su djeca kada nisu u školi niti su pod nadzorom roditelja? Ta djeca su tamo gdje ne bi trebala biti, a ovdje će postojati određeni nadzor za one koji su u osjetljivoj dobi i mislim da je to sve skupa važno, rekao je Stipić za N1, ali i dodao da smatra da su rokovi koje smo si zadali neostvarivi, ali je ključno čim prije krenuti.

Ključno je, zaključuje čelnik Preporoda, i da prosvjetna vlast dobro iskomunicira ovaj projekt roditeljima i učiteljima za koje se puno toga mijenja.