Alarmantni rezultati istraživanja: 98 posto naših 16-godišnjaka slobodno vrijeme provodi na internetu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji traje od 15. studenog do 15. prosinca, predstavio je zabrinjavajuće podatke ESPAD-a o tome da 16-godišnji hrvatski učenici 97,7 posto svog slobodnog vremena provode na internetu. Najviše vremena provode na društvenim mrežama, ali pokazalo se da manje vremena provode igrajući igrice u usporedbi s podacima iz 2011. godine.

Nakon što je tri dana proveo na internetu, mladić iz Hrvatske odlučio je potražiti stručnu pomoć. Da je tri dana bez stanke bio u virtualnom svijetu nije primijetio on, već njegov otac koji mu je došao reći da ima problem. U početku mu mladić nije vjerovao, odnosno nije vjerovao činjenici da je puna tri dana proveo na internetu u svojoj sobi te da nije bio ni svjestan da je toliko vremena prošlo.

‘Vidljivo je da djevojke više vremena provode na društvenim mrežama nego dječaci’

Ovaj slučaj ispričala je Irena Rojnić iz Klinike Sveti Ivan u Zagrebu na konferenciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje su predstavljeni rezultati na temu ponašajnih ovisnosti, odnosno ovisnosti 16-godišnjih hrvatskih učenika o društvenim mrežama, igricama i o igrama na sreću. Istraživanje je provedeno 2019. godine na razini Europe u kojemu je sudjelovalo više od 99 tisuća učenika, a iz Hrvatske je sudjelovalo 2.772 učenika.

– Godine 2007., samo 63 posto naših učenika je reklo da koristi internet kao slobodnu aktivnost, a 2019. došli smo do gotovo 98 posto. Vidljivo je da djevojke i radnim danima i vikendom više vremena provode na društvenim mrežama od dječaka. Tako radnim danom, dva ili više sati 80 posto djevojaka provede to vrijeme na društvenim mrežama, a vikendom je to 88 posto djevojaka, rekla je profesorica sociologije, Martina Markelić.

Roditelji im prigovaraju da previše vremena provode na društvenim mrežama, ali i sami roditelji su na istim društvenim mrežama

Kada se usporede ovi rezultati, Hrvatska je na razini europskog prosjeka, a iz istraživanja se još pokazalo kako su učenici itekako svjesni da previše vremena provode na društvenim mrežama, ali po tom pitanju ništa ne poduzimaju.

– Roditelji im prigovaraju da previše vremena provode na društvenim mrežama i to kod 64 posto učenika. Ali, vidimo da oni u postotku puno više vremena provode na društvenim mrežama, nego što im roditelji za to prigovaraju. Zašto je tome tako? Zato što i roditelji sito tako svoje vrijeme provode na društvenim mrežama, njih 97 posto provjerava svoj Facebook, a imamo i iz istraživanja podatak da je 25 posto roditelja doslovno cijeli dan na Facebooku, objasnila je Markelić.

‘Najveći udio onih koji najviše igraju igrice je bio 2011., a nakon toga slijedi pad i to je ohrabrujući podatak’

Ipak, pokazalo se da je broj učenika koji vrijeme provode igrajući igrice, bilo na računalu ili na nekoj konzoli, prvi put manji u odnosu na one koji ne provode vrijeme igrajući igrice.

– Najveći udio onih koji najviše igraju igrice je bio 2011., a nakon toga nam slijedi pad i to je ohrabrujući podatak što se tiče te problematike, izjavila je Markelić.

Što se tiče igara na sreću, podaci pokazuju da je to ovisnost koja nije u tolikoj mjeri zastupljena kod 16-godišnjaka kao društvene mreže i igrice. Tako 82,8 posto učenika navodi kako se u posljednjih godinu dana nisu kockali, kladili ili igrali neku igru na sreću poput lutrije. No, kada su sudjelovali u igrama na sreću, najčešće je to bilo klađenje kod dječaka, a kod djevojaka je to lutrija.

Kako su naveli iz HZJZ-a, iduće ovakvo istraživanje provesti će se 2024. godine te će biti zanimljivo vidjeti podatke nakon korone i online školovanja kada su učenici praktički bili primorani biti online, odnosno u virtualnom svijetu dulje vrijeme.