Mladi u Hrvatskoj sve više vremena provode ispred ekrana i svjesni su da je to problem, pokazalo istraživanje

Mladi provode sve više vremena ispred ekrana, a to se posebno odnosi na učenike srednjih škola i djevojke. Rezultati su to analitičkog izvješća ‘U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka: perspektive djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija’ koje je sa Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon proveo Boris Jokić, ravatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Izvješće se bavi rijetko predstavljenim perspektivama djece i mladih o obrascima korištenja i utjecaju digitalnih tehnologija na njihove živote, društvo i gospodarstvo.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu objavio je analitičko izvješće o perspektivama djece i mladih o korištenju digitalnih tehnologija. Izvješće je objavljeno u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta ‘Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)’ kojeg financira Hrvatska naklada za znanost. U istraživanju je sudjelovalo 17.472 učenika 5. i 7. razreda osnovnih škola te 3. razreda srednjih škola. Osim učenika, u istraživanju je sudjelovalo i 3.634 nastavnika iz 165 škola diljem Hrvatske.

Glavni način na koji mladi provode slobodno vrijeme

Istraživanje je pokazalo kako mladi mnogo više vremena provode ispred ekrana u odnosu na razdoblje prije pandemije. To osobito vrijedi za učenike srednjih škola i djevojke. Čak 61,1 posto učenika odgovorilo je da više ili znatno više vremena provodi ispred ekrana mobitela, računala ili televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije.

Da mladi provode sve više vremena ispred ekrana pokazuje i podatak da je korištenje digitalnih uređaja glavni način na koji mladi provode slobodno vrijeme. Više od polovice učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana, ne računajući rad na školskim obvezama. Čak 14,6 posto srednjoškolaca uopće ne radi na svojim obvezama za školu, a njih 28,5 posto ne bavi se nikakvim sportom ili rekareakcijom.

Češće korištenje digitalnih uređaja statistički je značajno povezano s višim razinama depresivnosti

Korištenje digitalnih uređaja povezano je i sa psihičkim stanjima. Učenici svih generacija koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje skloniji su svoja

psihološka stanja procjenjivati manje pozitivnima. Djeca i mladi koji provode više od četiri sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja daju negativnije iskaze psihološkog stanja. Češće korištenje digitalnih uređaja statistički je značajno povezano s višim razinama depresivnosti, anksioznosti, usamljenosti te nižim razinama dobrobiti i zadovoljstva sobom kod sve tri generacije učenika. Kod učenika 5. razreda je ta povezanost najjače izražena, a najmanje kod učenika 3. razreda srednje. No, ovi rezultati ne govore o uzročno-posljedičnoj vezi između korištenja digitalnih uređaja i psihološkog stanja, već samo o njihovoj povezanosti.

Iako se ne može nužno govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi, brojni mladi ističu negativan utjecaj korištenja digitalne tehnologije na svoj život. Čak 42,9 posto mladih negativnim procjenjuje utjecaj osobnog korištenja na vlastito učenje, 37,3 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5 posto na fizičko i 29,4 posto na mentalno zdravlje.

Učenici su svjesni problema

Učenici su također svjesni problema u vezi boravka u online okružju u svojim generacijama. Čak 69,5 posto učenika 7. razreda smatra problematičnom količinu vremena koju mladi provode online. Gotovo polovica (49 posto) sedmaša smatra cyberbullying izraženim problemom. Tu se mogu primijetiti i značajne rodne razlike – 56,4 posto djevojaka zlostavljanje u online okružju smatra dosta velikim i izrazitim problemom dok to isto smatra 42,1 posto mladića.

Unatoč stereotipima o generaciji koja se osjeća ugodnije online nego uživo, 75,3 posto učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 71,7 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 65,7 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih. Također, 39,7 posto učenika smatra da digitalne tehnologije imaju negativan utjecaj na povjerenje među ljudima. Da je taj utjecaj neutralan misli 45,4 posto učenika, a 15 posto njih misli kako je utjecaj pozitivan.

Nastavnici otvoreni prema tehnologijama u online nastavi

Nastavnici su otvoreni prema korištenju digitalnih tehnologija u nastavi, te samo 8,9 posto nastavnika ima negativan stav prema njima. No, gotovo svi odgojno-obrazovni radnici smatraju da učeničko korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života. Čak 87,1 posto nastavnika smatra kako korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na ukupnu kvalitetu života djece i mladih.

Nastavnici također smatraju kako su se digitalne tehnologije negativno odrazile na čitanje kod djece i mladih. Njih 89,1 smatra da gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju predstavlja značajan problem današnjih generacija. Važan je i podatak da 89,3 posto učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju.

No, unatoč negativnoj percepciji u prethodno navedenim sučajevima, mladi u Hrvatskoj, kao i njihovi nastavnici prepoznaju dobrobiti i izazove digitalne tehnologije za društvo i ekonomiju. Više od polovice (51,8 posto) učenika 3. razreda srednjih škola smatra da razvoj digitalne tehnologije pozitivno utječe na ekonomski rast i razvoj, 60,2 posto  ističe pozitivan utjecaj na dostupnost i kvalitetu različitih usluga (npr. financijskih, zdravstvenih…), a 62,9 posto na mogućnost stjecanja znanja i vještina izvan sustava obrazovanja.

Cijelu istraživanje možete vidjeti ispod. ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.