Ruđerovci nižu uspjehe: Rad o oboljelima od PTSP-a objavljen u uglednom časopisu o psihijatriji

Znanstvenici Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju Instituta Ruđer Bošković objavili su rezultate studije koja upućuje na značajnu povezanost niže koncentracije moždanog neurotrofnog čimbenika (BDNF-a) s kognitivnom propadanjem u osoba koje boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), Alzheimerove bolesti i blagog spoznajnog poremećaja. Njihova studija objavljena je u časopisu Psychiatry Research, jednom od najutjecajnijih časopisa iz  područja psihijatrije.

Snižena koncentracija proteina BDNF uzrokuje kognitivno propadanje oboljelih od PTSP-a, pokazalo je istraživanje koje su proveli znanstvenici Laboratorija za molekularnu neuropsihijatriju Instituta Ruđer Bošković. Njihovo istraživanje objavljeno je u prestižnom časopisu Psychiatry Research, koji se ubraja u 10 posto najutjecajnijih časopisa na području psihijatrije. 

Koncetracija proteina BDNF kao marker kognitivnog pogoršanja

Cilj istraživanja bio je usporediti kognitivno pogoršanje s koncentracijom proteina BDNF na periferiji  kod veterana s dijagnozom PTSP-a te usporediti te podatke s nalazima kod zdravih kontrolnih ispitanika i ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem ili Alzheimerovom bolesti.

Znanstvenici su željeli procijeniti može li se koncentracija proteina BDNF u plazmi koristiti kao marker kognitivnog pogoršanja. Hipoteza studije bila je da će kognitivne funkcije i koncentracija proteina BDNF u plazmi biti smanjene kod veterana s PTSP-om u usporedbi s kontrolnim ispitanicima te da će to smanjenje biti slično onome u ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem i Alzheimerovom bolesti.

Znanstvenici utvrdili povezanost

Rezultati provedenog istraživanja su po prvi puta pokazali da postoji povezanost između snižene koncentracije proteina BDNF u plazmi i propadanja kognitivnih funkcija kod veterana s PTSP-om. Rezultati su potvrdili da je koncentracija proteina BDNF u plazmi značajno niža kod veterana s PTSP-om u usporedbi sa zdravim ispitanicima iste dobi, te da su veterani s PTSP-om, iako mlađi od ispitanika s blagim spoznajnim poremećajem, imali sličnu razinu proteina BDNF na periferiji i slično kognitivno pogoršanje kao osobe s blagim spoznajnim poremećajem i Alzheimerovom bolesti.

Podatci upućuju da veterane s PTSP-om treba detaljno pratiti, posebice njihove kognitivne funkcije, a određivanje koncentracije BDNF-a u plazmi moglo bi omogućiti rano otkrivanje i predviđanje kognitivnog pogoršanja kod bolesnika s PTSP-om i promicati terapijske intervencije koje bi mogle dovesti do normalizacije razine proteina BDNF te, posljedično, do poboljšanja kognitivnih funkcija.

Moguća terapija za veterane s PTSP-om

Moguća terapija za veterane s PTSP-om uključivala bi lijekove kao što su memantin i donepezil koji se koriste u liječenju demencije, ali i tjelovježbu, dijetu, povećanu tjelesnu aktivnost, intelektualnu stimulaciju i jogu te intervencije čiji je cilj povećati razinu BDNF-a i usporiti kognitivno propadanje.

Na radu su autorice jednakog doprinosa Sandra Domitrović Spudić,  specijalistica psihijatrije u Općoj bolnici Karlovac te Matea Nikolac Perković, znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković. Dopisni je autor Nela Pivac. Rad je rezultat dugogodišnje suradnje s Klinikom za psihijatriju Vrapče. Istraživanje je provedeno uz  parcijalnu financijsku potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Hrvatske zaklade za znanost.