Od svećenika do ateista koji se odrekao vjere: Naš mladi pisac izdao knjigu koja će uzburkati duhove

Mislavu su tek su mu 24 godine, a ovo mu je već četvrti roman po redu. Istovremeno studira i odnedavno je postao najmlađi član Društva hrvatskih književnika. Njegov najnoviji roman ‘Velika nevolja oca Dickersona’ uzburkat će mnoge duhove činjenicom da je glavni lik svećenik koji je postao ateist, a u njegov život upetljat će se i mafija. Mislav nam je otkrio odakle mu inspiracija da te različite svjetove spoji u jedan te kako usklađuje studentske obaveze i pisanje knjiga.

Mislav Gleich, 24-godišnji je student Filozofskog fakulteta u Zagrebu i naš mladi književnik koji je izdao svoj četvrti roman po redu naslova ‘Velika nevolja oca Dickersona’. Radnja se odvija u Coloradu, a glavni lik je svećenik koji je s godinama postao ateist i odrekao se svoje vjere. Njegov život se uzburka kada automobilom pregazi, ni manje ni više nego mafijaša.

– Ne sjećam se kako se sve to stopilo u jednu priču, ali ideja pijanog svećenika koji nekog nasmrt pregazi bila je okosnica svega, početna točka. Vjerojatno sam se zapitao iza toga – okej, koga je on to pregazio? Kako bi stvar bila zanimljiva, to nije mogao biti prosječan čovjek, pa je, eto, ispao mafijaš koji je sa sobom nosio pištolj i pola milijuna dolara. A ateizam je bio ključni element da od oca Dickersona napravim vrlu zanimljivu i ekscentričnu figuru, objašnjava nam Mislav.

Lik svećenika ateista bazirao je na Ebenezeru Scroogeu iz Dickensove Božićne priče

Mnogima se postavilo pitanje koje zbunjuje – kako je moguće biti svećenik i ateist istovremeno?

– To je ključno pitanje, zar ne? Kako bi jedan svećenik mogao biti nevjernik? Pa, i mene je zanimalo to pitanje, pa nisam imao izbora nego podrobno istražiti Dickersona kao lika. Što se to toliko značajno moralo dogoditi u njegovom životu da se odrekne vjere? Nažalost, ne mogu otkriti detalje jer tu zalazimo u spoilere, ali ću reći da je na početku priče Dickerson ogorčen starčić, gotovo mizantrop. Baziran je na Ebenezeru Scroogeu iz Dickensove Božićne priče. Takav svjetonazor lišio ga je vjere, a sve je to proisteklo iz njegove specifične pozadine kojoj je posvećen dobar dio knjige, rekao je Mislav.

Kako bi smjestio radnju u Colorado, Mislav se poslužio svojim iskustvom iz putovanja u Ameriku.

– Bio sam u SAD-u, ali nažalost ne i u Coloradu, iako bih ga jako volio posjetiti. Sam Shandsville, tako se zove mjesto radnje u knjizi, fiktivni je ruralni gradić usred te države, ali baziran je na sličnim mjestašcima koja zaista postoje. Puno sam istraživao kako bih što vjerodostojnije predočio Colorado i način života u takvom gradiću. Često sam se pozivao na jedinstvenosti te države – veličanstven pejzaž Stjenjaka, činjenicu da je kod njih marihuana legalizirana, na njihovu glazbu kao što je bend Hot Rize, itd. – i to je, vjerujem, pridonijelo specifičnoj koloradskoj atmosferi koju sam htio prožeti kroz knjigu, navodi Mislav.

Iako studira anglistiku, kaže daje prevođenje knjige na engleski iznimno izazovan posao

Njegovi romani bazirani su na mističnim događajima u mjestima poput Colorada, a uskoro bi mogao i jednu takvu radnju smjestiti i u glavni grad Hrvatske.

– Iz Zagreba sam pa već dugo imam želju napisati jedan povijesni roman smješten u Zagrebu krajem 19. stoljeća. Volio bih da to bude kvalitetna detektivska priča u epistolarnom obliku – Umberto Eco nit mi je vodilje. No, takav roman iziskivao bi puno povijesnog istraživanja (što bi mi zapravo bilo vrlo zabavno), te taj projekt smatram prilično ozbiljnim, pa bih ga zasad radije ostavio za budućnost, kad i ja budem zreliji i iskusniji kao autor, izjavio je Mislav.

Oni koji čitaju knjige slične tematike mogu primijetiti da to što Mislav piše na hrvatskom, autori iz drugih zemalja najčešće svoje knjige prevode na engleski te time stječu još veću popularnost.

– Bliski prijatelji uporno me ispituju kada ću i ja prevesti nešto na engleski. Premda imam magisterij iz anglistike, završio sam englesku književnost, ne prevoditeljstvo; prevođenje je stravično težak posao i ne osjećam da imam dovoljno jezičnog iskustva i znanja a da na najkvalitetniji način prevedem te tekstove. Tu je i činjenica da uvijek razmišljam o nekoj novoj knjizi, pa mi se ne da ponovno prolaziti kroz stare rukopise, i to još tako da ih ponovno pišem na drugom jeziku. No, nikad se ne zna. U svakom slučaju bilo bi divno kad bi se moje knjige prevele za strano tržište, kaže Mislav.

Njegovih roman bio je jedan od čitanijih u knjižnici u Ludbregu

Do tada njegove prve tri knjige možete, osim u knjižarama, pronaći i u knjižnicama, gdje će se nakon nekog vremena naći i njegov najnoviji roman ‘Velika nevolja ova Dickersona’.

– Volim kad su mi knjige u knjižnicama, jer to podrazumijeva da su dostupne većem broju čitatelja. Nemam neku izravnu korist, ali imam korist u smislu da moje knjige onda bolje cirkuliraju. Prošle godine slučajno sam na webu naletio na informaciju da je moj Samostan Craven Hill bio jedna od čitanijih knjiga jedan mjesec u knjižnici u Ludbregu. To je malo mjesto, naravno, ali mi je bilo jako drago vidjeti da knjiga i dalje cirkulira, poručio je Mislav.