Mladi istraživač otkrio problem s testiranjem učenika: Evo koliko bi ih moglo biti lažno pozitivnih

Martin Požar, mladi istraživač koji stoji iza Dataspekta, obrta za istraživanje i razvoj, na društvenim je mrežama objavio kratku statističku analizu kojom je otkrio potencijalno značajan problem s testiranjem učenika u našim školama. Ukratko, detektirao je da bi u slučaju masovnog testiranja školaraca brzim antigenskim testovima, zbog nespefičnosti testova, bio dosta velik postotak onih koji su se testirali lažno pozitivno, odnosno nisu stvarno pozitivni iako je test tako pokazao. U nastavku njegovu analizu prenosimo u cijelosti.

Najprije hipotetski. Zamislimo 100 učenika. Među njima je jedan zaražen (prevalencija 1%) i test će ga uspješno prepoznati. Test nije savršen i dati će jedan lažno pozitivan rezultat na stotinu primjena (specifičnost 99%). Rezultat: od dva pozitivna jedan je stvarno zaražen (50%), a jedan lažno pozitivan (50%).

Koji su stvarni parametri kod testiranja učenika? Podaci o prevalenciji su, na žalost, tek sporadično dostupni. Na vrhuncu Omikron vala bilo je zaraženo oko 2,5% učenika, a danas ih je vjerojatno nešto manje, npr. 2%. Antigenski test kojeg je nabavilo MZO ima nominalnu specifičnost od 100%, odnosno ne bi trebao dati nijedan lažno pozitivan nalaz, ili tako barem tvrdi proizvođač u uputama za primjenu, no stvar nije do kraja jasna.

Uzmimo da je specifičnost 99,5%. Uz prevalenciju od 2% i specifičnost testa od 99,5%, rezultat testiranja 450 tisuća učenika će biti:

1) ~9.000 stvarno zaraženih (80%)

2) ~2.250 lažno pozitivnih (20%)

Kad je prevalencija niska, udjel lažno pozitivnih snažno zavisi o malim pomacima u specifičnosti testa, pa će kod specifičnosti od 99% trećina, a kod specifičnosti od 98% polovina učenika biti lažno pozitivna.

O problemu specifičnosti antigenskog #covid19hr testa "for dummies" i na primjeru testiranja svih učenika u hrvatskim školama:

Najprije hipotetski.
Zamislimo 100 učenika.

(1/6)

— Dataspekt (@dataspekt) February 13, 2022