Čak 49 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske: 'Bitno je razumjeti da ne odlaze impulzivno'

Svjetski savez mladih Hrvatska predstavio je rezultate istraživanja ‘Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji’. Sudjelovalo je 660 mladih iz cijele Hrvatske, a rezultati su pokazali da čak 51 posto mladih između 18 i 30 godina živi s roditeljima, dok se njih 49 posto izjasnilo da povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske. Uz to, mladi koji su sebe procjenjivali religioznijima u prosjeku žele više djece te manje žele iseliti.

Na 660 mladih ljudi iz cijele Hrvatske provedeno je istraživanje o njihovoj motivaciji za migracijom i zasnivanjem obitelji, a istraživanje je proveo Svjetski savez mladih Hrvatske. Rezultate istraživanja predstavili su članovi SSMH-a Domagoj Dalbello i Ivan Majstorić, a komentirali su ih Marin Strmota, docent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Sanja Klempić Bogadi, znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

– Ispitali smo na koji način su politička participacija, društvena aktivnost, dob odseljenja od roditelja, broj braće i sestara, religioznost i drugi čimbenici povezani sa željom mladih za iseljavanjem iz Hrvatske i željom mladih za iseljavanjem i imanjem djece. Bitno je razumjeti da mladi ne odlaze impulzivno, već da je to nešto o čemu razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što odu, rekao je Domagoj Dalbello.

‘Velik dio mladih dugo živi s roditeljima što može biti povezano s kasnijim zasnivanjem obitelji’

Istraživanje je ispitivalo nekoliko komponenta, od želje za migracijom i iseljavanjem, zasnivanjem obitelji, političkom participacijom te pitanja vezana za posao i obitelj.

– Rezultati istraživanja pokazali su da više od polovine mladih između 18 i 30 godina živi s roditeljima. Jasno je da velik dio mladih dugo živi s roditeljima, što im svakako daje financijsku sigurnost, ali može biti povezano i s kasnijim zasnivanjem obitelji. Naime, oni mladi koji su se kasnije odselili od roditelja, žele i kasnije imati djecu, istaknuo je Dalbello.

Ovi dobiveni podaci svjedoče o dugotrajnoj i široko rasprostranjenoj depopulaciji Hrvatske te cjelokupnu javnost navode na zaključak da je potrebno osmisliti, ali i dosljedno provoditi javne politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj, rekao je Ivan Majstorić.

– Posebno to vrijedi za slabije razvijena područja, poput Slavonije i Banovine, koja su u posljednjem međupopisnom razdoblju, uslijed manjka prilika i boljih radnih mjesta, ali i prirodnih katastrofa, izgubila najviše stanovnika. Potičemo nositelje vlasti da ulože više napora u provedbu kvalitetnih obiteljskih politika, koje će mladima omogućiti bolje uvjete za ostanak u Hrvatskoj i osnivanje obitelji, s posebnim naglaskom na podršku roditeljstvu, formalnu skrb o djeci te usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza, naveo je Majstorić.

Mladi zaposleni u privatnom sektoru više žele iseliti od mladih u javnom sektoru

– Naše istraživanje upravo je potvrdilo pojavu kojoj svjedočimo već godinama, a to je da značajan broj mladi ozbiljno razmišlja o odlasku, a i nažalost u velikom broju zaista i odlaze. Bitno je razumjeti da mladi ne odlaze impulzivno, već da je to nešto o čemu razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što odu, poručili su iz Saveza mladih.

Podaci pokazuju da u prosjeku mladi ispitanici žele više djece nego što ih zaista imaju, ali razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ih ne bi htjeli, nego očito postoje i druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju.

Uz to, pokazalo se da mladi zaposleni u privatnom sektoru više žele iseliti od mladih koji su zaposleni u javnom sektoru. Također, niže zadovoljstvo poslom je povezano s većom vjerojatnošću iseljavanja.

– Mladima je potrebno pružiti posao koji će zadovoljiti njihove, prije svega ljudske, ali i profesionalne potrebe, potrebno je stvoriti poticajne radne uvjete te raditi na usklađivanju života i rada, poručuju iz Saveza.

Religiozniji žele manje iseliti te žele više djece

Na kraju, mladi koji su sebe procjenjivali religioznijima u prosjeku žele više djece te manje žele iseliti.

– Religija svakako ispunjava razne ljudske potrebe, od potrebe za pripadanjem do potrebe za smislom. To ukazuje na činjenicu da su i vrijednosti svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema, zaključuju iz Savez amladih.

Detaljnije podatke istraživanja možete pogledati u dokumentu ispod, a ako vam se ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu.