Sutra počinje nastava: U 8 ključnih točaka, ovako je izgledala školska godina 2020./2021.

Protekla školska godina 2020./2021. bila je (djelomično) druga po redu pandemijska godina. No, osim hibridne nastave i posebnih epidemioloških mjera, ova je nastavna godina bila karakteristična po još nekoliko stvari. Saželi smo sve bitno u 8 ključnih točaka.

Sutra počinje nastava za sve učenika, a mi smo se tom prigodom osvrnuli na događaje koji su obilježili proteklu 2020./2021. školsku godinu.

Još jedna hibridna godina

Proteklu je školsku godinu nastava za većinu učenika krenula fizički. No, kako je vrijeme prolazilo i pogoršavala se epidemiološka situacija, tako je u određenim periodima većina školaraca bila online. Razlika je bila u tome što su se takve odluke donosile regionalno; županije su, u kontaktu sa svojim epidemiološkim službama, predlagali i de facto donosili odluke o tome hoće li, koji razredi i na koje vrijeme prelaziti na online nastavu.

Najavljeni nacionalni ispiti i probna matura

Ministarstvo znanosti i obrazovanja najavilo je da će se nadolazeće školske godine, koja počinje sutra, održati nacionalni standardizirani ispiti za učenika 4. i 8. razreda osnovnih škola. Ti su ispiti namijenjeni da se provjeri na kojoj su razini učenici prema ishodima učenja u različitim školama. Osim toga, iduće se školske godine provodi i probna matura za učenike trećih razreda srednjih škola.

Otkrili smo aferu na maturi

Na proljeće smo razotkrili aferu s prošlogodišnje državne mature. Tada je desetak učenika (broj se više puta mijenjao) u mutnoj proceduri dobio bodove za pogrešne odgovore pa na taj način dobili priliku položiti maturu. To drugim riječima znači da su im poklonjene prolazne ocjene i da su ti učenici dobili priliku upisati faks na temelju poklonjenih bodova. Ubrzo nakon što je taj skandal potresao javnost, Ivana Katavić podnijela je ostavku na čelu NCVVO-a, centra koji provodi ispite državne mature, a resorno je Ministarstvo znanosti i obrazovanja požurilo mijenjati pravilnike.

Maturantima poklonili 16 bodova za pogrešne odgovore na maturi

Na ovogodišnjoj maturi, kako su otkrili mediji, dogodio se još jedan skandal. Na ispitima iz matematike na maturi, koji su za potrebe učenika pripadnika nacionalnih manjima, prevedeni na talijanski jezik, došlo je do greške u prijevodu. Zbog greške u prijevodu svi koji su pisali te ispite dobili su ukupno 16 bodova, neovisno o tome jesu li predmetne zadatke riješili točno, netočno ili ih ostavili prazne. Tih poklonjenih šesnaest bilo je dovoljno bodova za položiti matematiku na maturi. Najveći je problem u svemu što NCVVO nije transparentno objavio da su morali zbog greške dodijeliti te bodove, kako je to inače praksa.

Zbog loših rezultata, možda će se vraćati stara pravila na maturu

Ove je godine čak 14 posto pristupnika na esejskom dijelu mature iz Hrvatskog jezika ostvarilo nula bodova jer su predali prazan papir ili nisu napisali dovoljan broj riječi. Pozitivna ocjena na esejskom dijelu mature, naime, nije uvjet za prolazak tog predmeta na maturi. Zbog loših rezultata ove su godine iz NCVVO-a, ali i Ministarstva znanosti i obrazovanja dali natuknuti da bi se ipak na maturu mogla vratiti odredba kojom će biti nužno pozitivno riješiti i esejski i ispitni dio mature iz Hrvatskog kako bi se taj predmet mogao položiti.

Novo istraživanje o stavovima maturanata

Rezultati nove studije Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) pokazali su neki napredak u odnosu na prije, no i dalje svjedoče o alarmantnim stavovima i razini političke i građanske pismenosti naših maturanata. Tako ih niti polovina ne zna tko je aktualni premijer Republike Hrvatske, a trećina ih smatra da su Ustaše radile za hrvatske interese. Njih nešto više od 30 posto smatra da je homoseksualnost neki oblik bolesti ili poremećaja, isto toliko bi homoseksualnim osobama zabranilo javne nastupe, a petina maturanata bi im, prema rezultatima spomenutog istraživanja, zabranila rad s djecom.

Slaba cijepljenost nastavnika

Prema najaktualnijim podacima u osnovnim i srednjim školama diljem države cijepilo se tek oko 57 posto školskog osoblja; to uključuje i nastavno i nenastavno osoblje. Radi se o dosta niskoj brojci zbog čega su iz Vlade nekoliko puta puštali ‘probne balone’ u javnost o tome da bi se možda mogla uvesti obveza cijepljenja za pojedine zaposlenike javnog sektora, među kojima su i nastavnici. Nastavnicima i njihovim sindikalnim predstavnicima to se baš i nije svidjelo.

Ukinute anonimne prijave nastavnika

Ove godine u svibnju donesena je odluka da se ukidaju anonimne prijave nastavnika inspekcijama. Preciznije, identiteti prijavitelja će i dalje zbog transparentnosti procedure i dalje biti nepoznati nastavnicima i školama koje su prijavljene, no za razliku od kako je to prije bio slučaj, prijavitelji neće moći biti anonimni pred inspektorima. To bi u praksi trebalo onemogućiti puno neutemeljenih prijava protiv nastavnika kao i učestale prijave od istih pojedinaca koje nisu opravdane, kao i obračunavanje među zaposlenciima.