Gorući problem mladih u Hrvatskoj: Traže pomoć zbog suicidalnih misli, anksioznosti i depresije

Prošlo je više od godinu dana od proglašenja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj. Sredinom ožujka 2020. zatvorene su škole, a većina učenika na online nastavi ostala je do kraja prošle nastavne godine. U klupe su se vratili i ove, no ne trajno. Povremeni nagli prelasci na online nastavu, nemogućnost izlazaka i druženja s prijateljima i obavljanje dosad svakodnevnih aktivnosti koje uključuju interakciju s vršnjacima ima velike posljedice na mentalno zdravlje djece i tinejdžera. Sve to vidljivo je iz poziva koje su u prošloj, godini lockdowna i pandemije, upućivali Hrabrom telefonu. Anksioznost, depresivnost i suicidalne misli među najčešćim su problemima koji su u proteklih godinu dana pojačanije mučili mlade u Hrvatskoj.

U proteklih godinu dana pandemije, upita na temu mentalnog zdravlja mladih bilo je za 30% više u odnosu na godinu prije, podaci su to Hrvabrog telefona. Ova organizacija bavi se pružanjem pomoći i podrške zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim obiteljima.

Nedavno je UN upozorio na to da je više od 330 milijuna mladih ugroženo lockdownom. Kao posljedicu zatvaranja kod mladih vide strah, usamljenost, tjeskobu i zabrinutost, a državama preporučuju da ulažu u programe poboljšanja mentalnog zdravlja djece i mladih. Jesu li primjetili promjene u broju mladih koji im se obraćaju, a u odnosu na godinu prije pandemije i lockdowna te koji su problemi najviše mučili mlade u Hrvatskoj – pitanja su koja smo uputili upravo Hrabrom telefonu. Na njih su nam odgovarale magistre psihologije Lucija Dominiković, Kruna Crnjak, inače i programske koordinatorice savjetodavnih linija Hrabrog telefona.

Mladi se s problemima sve češće javljaju putem chata i mailom

– Na Hrabrom telefonu redovito vodimo statistike poziva kako bismo pratili načine i vrijeme javljanja, kao i tematiku koja je najzastupljenija u određenim razdobljima. To nam je važno kako bismo se mogli prilagoditi potrebama djece i tinejdžera i pružiti im kvalitetnu pomoć i podršku. Primijetili smo da se u razdoblju pandemije povećao broj upita zaprimljenih putem kanala e-savjetovanja (chat i e-mail). Osim što im s godinama to postaje draži način komuniciranja, pretpostavljamo da je ove godine ta potreba snažnija s obzirom na to da su veći dio vremena proveli u svoja četiri zida zajedno s obiteljima pa su u takvim okolnostima imali manje privatnosti za telefonske razgovore, kažu iz Hrabrog telefona.

Ističu kako su im se djeca i mladi u posljednjih godinu dana najčešće javljali s teškoćama povezanim uz mentalno zdravlje, zatim uz zlostavljanje i zanemarivanje te obiteljske odnose.

– Najteži slučajevi su nam kad nam se javljaju djeca i mladi za čiju sigurnost i dobrobit smo u toj mjeri zabrinuti da trebamo uključiti i druge institucije, poput policije ili centra za socijalnu skrb koji im pomoć mogu pružiti uživo odnosno odmah. To su pozivi u kojima su djeca i mladi žrtve nasilja u obitelji, među vršnjacima ili online te u kojima im je toliko teško da se samoozljeđuju ili pomišljaju na suicid, kažu psihologinje.

Anksioznost, depresija i suicidalne misli

Pojedine psihijatrijske bolnice u Hrvatskoj upozorile su kako raste broj hospitalizacija adolescenata zbog depresije i suicidalnog ponašanja dramatično raste. Sličan porast primjećen je i na Hrabrom telefonu – kao što smo spomenuli u uvodu teksta, upita na temu mentalnog zdravlja bilo je 30% više u odnosu na godinu prije.

– Djeca i tinejdžeri najčešće su nam se javljali zbog straha i anksioznosti. To su često bile osobe koje su i ranije imale takvih teškoća, no iste su se pojačale u novonastalim uvjetima koji su donijeli dodatnu nepredvidljivost i nesigurnost. S druge strane, kod nekih su se strah i anksioznost po prvi put javili u toj mjeri i nisu  znali kako se nositi s tim. Osim toga, djeca i tinejdžeri opisuju tjelesne teškoće (nesanica), teškoće odvajanja, osjećaje nesigurnosti, straha i zabrinutosti vezanih za doživljene potrese, vele nam iz Hrabrog telefona.

Druga najzastupljenija teškoća što se tiče mentalnog zdravlja depresivnost, dodaju, a tu mladi, primjerice, opisuju gubitak volje i motivacije za svakodnevne aktivnosti i planiranje budućnosti, manjak osjeća smisla i ispunjenosti.

– Uz te teškoće, ističu se i suicidalne misli i samoozljeđivanje, koje su sljedeći najčešći razlozi traženja pomoći. To nam je pokazatelj da djeca i tinejdžeri prepoznaju da su to teškoće s kojima se ne bi trebali suočavati sami i da im je pomoć potrebna, iako te teškoće često zbog srama i straha od reakcija okoline znaju skrivati od svojih bližnjih. Budući da se djeci teško samima nositi s tim teškoćama, ona koja ne nailaze podršku u svojoj okolini, opisuju i teškoće u izvršavanju školskih obveza, sklapanju i održavanju prijateljstava i slično. Zbog toga je važno veću pažnju i vrijeme uložiti u poticanje razgovora s djecom, stvaranja podržavajuće okoline u kojoj će moći podijeliti svoje misli i brige te dobiti adekvatnu pomoć stručnjaka, no i podršku svojih bližnjih, naglašavaju iz Hrabrog telefona.

Kome se obratiti za pomoć?

Kada je proglašena pandemija, nastupio je lockdown u kojem su zatvorene i škole. U prošloj školskoj godini na nastavu su se prije kraja nastavne godine vratili samo najmlađi, učenici od 1. do 4. razreda osnovnih škola. Ostali učenici ostali su na online nastavi sve do ljetnih praznika. Nova školska godina započela je u klupama, ali učenici su naglo prelazili na online nastavu ovisno o epidemiološkoj situaciji u njihovu razredu, školi ili županiji. To je također ostavlja posljedice na mentalno zdravlje mladih.

– Česte promjene u rutini i svakodnevnici predstavljaju nove situacije na koje se djeca i tinejdžeri iznova moraju prilagođavati, uz sve promjene koje su i očekivane za razdoblje adolescencije koje je samo po sebi izazovno i burno. Prilagodba zahtijeva velik kapacitet i fleksibilnost u izvršavanju svih obveza koje imaju, što nije uvijek lako. Ono što djeca i mladi najčešće ističu kao brigu vezanu za zatvaranje škola i online nastavu je nemogućnost druženja, upoznavanje novih ljudi i sklapanje prijateljstva, što je jedna od najvažnijih potreba u tom životnom razdoblju. Važno im je naglasiti da je prirodno da im je teško i da je očekivano da se ne mogu uvijek nositi sa svime što trenutačno događa.  Isto tako, važno je da se osobito sada usmjere na brigu o sebi, traženje stručne pomoći i podrške bližnjih osoba. Važno je da nisu sami i da se svakim radnim danom mogu javiti Hrabrom telefonu za djecu  na broj 116 111 od 9 do 20 sati na broju 116 111, putem chata od 15 do 19 sati ili na e-mail [email protected], poručuju psihologinje Dominiković i Crnjak.