Što muči odgoj i obrazovanje pred lokalne izbore? Ovo je sedam ključnih poruka struke

Što muči odgoj i obrazovanje pred lokalne izbore – tema je to panela koji su jučer održali Forum za slobodu odgoja i GOOD inicijativa u suradnji s portalom srednja.hr. Ovo je sedam ključnih poruka koje su stručni panelisti jučer poslali.

Forum za slobodu odgoja i GOOD inicijativa u suradnji s portalom srednja.hr jučer su održali panel raspravu na temu “Što muči odgoj i obrazovanje pred lokalne izbore?”. Među panelistima našli su se Boris Jokić, znanstvenik i ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Jasna Krstović, umirovljena profesorica Učiteljskog fakulteta i savjetnica riječke rektorice za obrazovanje, Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovno škole Vladimira Preloga u Zagrebu te Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja. Ovo je sedam ključnih poruka iz te rasprave.

Kandidati baš ne mare za obrazovanje

Velike stranke u Zagrebu nemaju programe, nema ga ni privremena gradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević. Iz ovih koji imaju programe, ističe Jokić, vidi se da baš i ne mare za obrazovanje. Iz onoga što navode, vidi se da ni ne razumiju sustav. Ne spominju se nastavnici ni odgajatelji, još manje učenici. Dobra politika, pojasnio je, bavila bi se povezivanjem škola u smislene zajednice, povezivanja nastavnika i odgajatelja, mreže ravnatelja, povezivanje škole sa zajednicom – sportskim klubom, poduzećem, nevladinom organizacijom, posebitosti darovitih učenika, učenika s poteškoćama. Sve to izostaje u postojećim programima.

Školstvo treba centralizirati

Stić je istaknuo kako bi što se tiče opremanja i infrastrukture logično bilo centralizirati školstvo, jer zašto je, kaže, neko dijete krivo što je rođeno na jednom, a ne na drugom mjestu. Po njegovoj bi zamisli osnivači škola bili tek dopuna. Sustav bi trebao biti jedinstven, a sve škole i zaposlenici škola bi trebali istu opremu, po uzoru na savezne države u Njemačkoj. Na taj bi se način djelovalo ka rješavanju nejednakosti, složila se Tuškan, što je jedan od velikih problema u našem sustavu obrazovanja.

Rani i predškolski odgoj treba biti u fokusu

Za razliku od viših sustava odgoja i obrazovanja, u financijskom je dijelu rani i predškolski odgoj u potpunosti u nadležnosti lokalne vlasti. Pred lokalne bi izbore stoga trebao biti u fokusu interesa. U pandemiji vrtići rade poput sira ementalera, istaknula je Krstović, s puno rupa, no rade, a odgajatelji se jako trude. U prvom je lockdownu, smatra, Ministarstvo obrazovanja zakazalo u pogledu ranog i predškolskog odgoja. Nije se organizirao sadržaj na daljinu, posebno predškola koja je obvezna. U svakom zlu neko dobro, dodala je, pa je mnogo vrtića u pandemiji razvilo jako dobre programe snažne podrške roditeljima. U 76 od preko petsto lokalnih jedinica nema organizirane predškole, u EU smo zadnji ili predzadnji po obuhvatu djece. Sustav ranog i predškolskog odgoja, zaključno je rekla Krstović, dugo je zapušten i važni akteri osnovnog i srednjeg obrazovanja trebali bi pogledati stepenicu ispod, obratiti pozornost na to iz kakvog im sustava dolaze učenici. Sustav nije prilagođen djeci, u vrtić ne mogu djeca čiji roditelji rade ili imaju veća primanja, istaknula je, nikoga ne zanima zakonska obveza da sva djeca moraju u predškolu.

Država treba uskladiti obrazovanje i tržište

Nije toliko rijedak primjer deficitarnih strukovnih zanimanja i škola koje zatvaraju smjerove jer nema interesa učenika, unatoč stipendijama, plaćenoj praksi i mogućnosti lakšeg zapošljavanja. Stić je kazao da su podaci jako bitni, i da bi se lakše odlučivalo na svim razinama kada bi postojao podatak o ne samo deficitarnim, već i suficitarnim zanimanjima. Treba paziti i na rasprostranjenost škola, dodao je, jer tri škole unutar male županije znače razrede po sedam učenika. Osim manjka i neadekvatne opreme, dakle, i malo ljudi. Stipendije treba davati i gospodarstvo onim boljima, kazao je, kao što se iz centra države trebaju donijeti odluke o pragovima za upis u gimnazije, tako da strukovne škole ne ostaju bez učenika.

Zanemaruju se daroviti učenici

Daroviti učenici, no i učenici s poteškoćama u razvoju, kao i njihovi odgajatelji te učitelji u sustavu školstva su zanemareni. Jokić je istaknuo kako je Cjelovita kurikularna reforma predviđala što sve zakonski, infrastrukturno i edukacijski treba napraviti kako bi se stvorio okvir u kojem bi bio veći naglasak na posvećenosti darovitim učenicima te učenicima i djeci s poteškoćama. Stić kaže da je ta vrsta nejednakosti simptom izrazito decentraliziranog školstva. Krstović je istaknula Grad Rijeku s Centrom za darovite učenike kao primjer dobre prakse. Država ne uspijeva ni u, zaključuje Jokić, funkcionalnom integriranju različitih institucija koje bi trebalo zajedno djelovati pa bi i briga o darovitima i onima s poteškoćama bila na većoj razini.

Nastavnicima bolji uvjeti

Unatoč tome što je odlučivanje na razini županija dobar potez, postoje neke zamjerke. Stić i Tuškan tako se slažu da je od samog početka svim nastavnicima trebalo osigurati opremu za rad – što uključuje laptope i internet. Tuškan kaže da se taj problem javio i prije same pandemije. Tuškan kaže da se o uvjetima rada kod nastavnika može razgovarati na više razina. Jedan od njih, koji se posebno istaknuo u vremenu pandemije, je prekovremeni rad koji, kada je evidentiran, mora nužno biti plaćen. To se uporno, istaknula je Tuškan, često izbjegavalo.

Građanski odgoj na razini države

Građanski odgoj i obrazovanje nije zaživio na nacionalnoj, međutim na nekim lokalnim i regionalnim razinama jest – primjerice, u Primorsko-goranskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj županiji. No, taj predmet, utvrdio je Jokić, treba uvesti na nacionalnoj razini i nikome to ne bi trebalo smetati, od najliberalnijih do najkonzervativnijih. To bi trebao biti predmet u kojem se uči o građanskim pravima i demokraciji. Na lokalnoj razini bi se mogli uvesti sadržaji održivog razvoja, zajednice, rješavanja gradskih problema, problem ljevorukih u Pazinu, problem navijačke skupine Armada u Rijeci – sve to je Građanski odgoj – ideja je kombinira različite elemente. Stić je istaknuo da nije jasno gdje će se satnicom smjestiti novi predmet, a Tuškan je nadodala da se među učenicima koji na lokalnim razinama gdje se Građanski provodi, taj predmet ne pohađaju, često navode preopterećenost.