U jednom dijelu PISA istraživanja hrvatski učenici ostvarili natprosječni rezultat

Prema izvještaju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje koji je u Hrvatskoj zadužen za provedbu PISA istraživanja, hrvatski učenici na posljednjem su provedenom u 2018. ostvarivali manji broj bodova u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti u odnosu na prosječan. No, istim istraživanjem ispitivale su se i globalne kompetencije u kojima su hrvatski učenici ostvarili natprosječni rezultat.

U sklopu PISA istraživanja provedenog 2018., ispitivale su se i globalne kompetencije učenika. Definirane su kao znanja, vještine, stavovi i vrijednosti potrebnih učenicima za skladan život u multikulturnim društvima, uspjeh na promjenjivom tržištu rada, učinkovito i odgovorno korištenje medijskih platformi te podržavanje ciljeva održivog razvoja.

Rezultat ovog dijela ispitivanja objavljeni su danas, čime je zaokružen sedmi ciklus OECD-ova istraživanja u kojem je u proljeće 2018. sudjelovalo 6.609 hrvatskih petnaestogodišnjaka iz 179 srednjih i četiri osnovne škole, izvijestili su iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja koji provodi ispitivanje u Hrvatskoj.

Osmi od 27 zemalja

– Hrvatska se u odnosu na ostalih 27 zemalja sudionica smjestila na visoko osmo mjesto u ukupnom poretku, pri čemu su hrvatski učenici ostvarili 506 bodova što je značajno bolji rezultat od prosjeka koji iznosi 474 boda. Najvišu, petu razinu postignuća, koja podrazumijeva da učenici posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkog promišljanja o globalnim zbivanjima i djelovanja u svrhu individualne i kolektivne dobrobiti, postiglo je 4,2% hrvatskih učenika, što je u skladu s prosjekom svih ispitanika (4,3%). S druge strane, osnovnu, drugu razinu globalnih kompetencija nije dostiglo 33,3% hrvatskih učenika što je osjetno manje od prosjeka svih učenika koji su sudjelovali u istraživanju (49%). Riječ je o učenicima koji ne posjeduju osnovne kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima i društvenim političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima, priopćili su iz NCVVO-a.

Dodaju, značajno bolje rezultate postigle su djevojčice, učenici gimnazijskih programa, učenici koji pohađaju škole u većim gradovima te učenici povoljnijeg socio-ekonomskog statusa. Od 27 zemalja sudionica najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur (576 bodova), Kanada (554 boda), Hong Kong (542 boda) te Ujedinjeno Kraljevstvo (534 boda) dok su najlošije rezultate ostvarili Filipini (371 bod), Maroko (402 boda) te Kazahstan i Indonezija (408 bodova).

Hrvatski učenici osvješteniji o globalnim problemima

Osim sudjelovanja u testu globalnih kompetencija, hrvatski učenici, njihovi roditelji i ravnatelji škola popunili su i dodatni upitnik kojim se ispituju stavovi te kontekstualni čimbenici koji mogu imati utjecajna postignuća učenika u području globalnih kompetencija. Tom je upitniku pristupilo 66 od 79 zemalja sudionica PISA 2018 istraživanja.

– Hrvatski učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a iskazuju veću osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena te međunarodnih sukoba kao i veći stupanj samoučinkovitosti, pri čemu značajno veću osviještenost i samoučinkovitost iskazuju učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa. Roditelji hrvatskih učenika također su izrazili veću razinu osviještenosti o globalnim problemima u usporedbi s prosječnim rezultatom 14 zemalja koje su popunjavale i upitnik za roditelje. Nadalje, hrvatski su učenici iskazali prosječan interes za učenje o drugim kulturama, prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitog kulturnog podrijetla, nešto nižu razinu kognitivne prilagodljivosti kao sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura te niži stupanj razumijevanja različitih perspektiva. Stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, kažu iz NCVVO-a.

Više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većeg broja svojih nastavnika

Isti upitnik pokazao je i kako je više od 90% hrvatskih učenika izjavilo je govori dva ili više jezika, dok je prosjek zemalja OECD-a 68%. Pritom više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijeg socioekonomskog statusa te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika.

– Hrvatski su učenici u usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a u manjoj mjeri spremni na poduzimanje aktivnosti vezanih uz lokalne i globalne probleme te značajno više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većeg broja svojih nastavnika. Prema procjenama ravnatelja, teme vezane uz globalne probleme i međukulturno učenje manje su uključene u školske i nastavne kurikule u Hrvatskoj u odnosu na zemlje OECD-a, ističu iz NCVVO-a.

Ravnateljica NCVVO-a, Ivana Katavić, smatra da će uvođenjem nacionalnih ispita, koji su u drugim zemljama uobičajen i redovan alat vrednovanja, Hrvatska raspolagati temeljnim mehanizmom za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju. Ističe i da će nam tako dobivena povratna informacija osigurati mogućnost brze reakcije i uvođenja mjera za poboljšanje obrazovnih ishoda u ključnim obrazovnim trenucima za naše učenike.

– Iako su naši učenici ostvarili natprosječne rezultate, jasno je kako postoji velik prostor za napredak, kako po pitanju globalnih kompetencija, tako i u drugim domenama PISA istraživanja, smatra Katavić.

Cjelovite rezultate istraživanja vezanog uz globalne kompetencije možete vidjeti u dokumentu u nastavku, a ispod se nalaze i primjeri zadataka. Napomena:  ako vam nije vidljiv, osvježite stranicu.