Ovo je baš ozbiljno: Imamo 50.000 manje učenika u odnosu na prije par godina

Prema najnovijim podacima, u posljednjih šest godina bilježimo pad upisanih učenika u osnovne i srednje škole od ukupno 50.508. Sve županije, osim Istarske i Grada Zagreba, imaju drastičan pad prethodnih nekoliko godina, a o tome koliko je situacija alarmantna govori i podatak da ove godine, u odnosu na prošlu, imamo oko dvije tisuće prvašića manje.

Ministarstvo obrazovanja objavilo je najnovije podatke o učenicima upisanim u ovu školsku godinu. Brojke uopće nisu sjajne.

U nekoliko godina 4.000 prvašića manje

U ovoj školskoj godini imamo upisanih 458.699 učenika u osnovne i srednje škole. U osnovnoškolskim je ustanovama upisan 314.121 učenik, a u srednjoškolskim njih 144.488. Županija s najviše učenika je Grad Zagreb, njih 98.262, a Ličko-senjska nalazi se na zadnjem mjestu s tek 4.158 učenika.

Ti podaci po sebi ne govore baš puno, no kad ih usporedimo s prethodnim godinama, razvidno je da imamo drastičan pad upisanih. Tako je u školskoj godini 2013./2014. upisanih učenika bilo 509.207, čak 50.508 više.

U posljednjih sedam godina, dakle, bilježimo postepen, no drastičan pad broja učenika. Regionalno, najveći pad osjetio se u Slavoniji. Županija s najvećim padom upisanih đaka je Vukovarsko-srijemska. Ove su godine upisali čak 6.012 učenika manje nego što je to bio slučaj prije tek sedam godina. To odgovara padu broja upisanih od visokih 25,53 posto. Odmah nakon slijede Brodsko-posavska s 5.050 učenika manje te Požeško-slavonska s 2.578 učenika manje nego u 2013./2014. školskoj godini.

Prosječan razredni odjel u Hrvatskoj danas broji tek 17.27 učenika, a prije sedam godina je taj broj iznosi 19.15. Drugim riječima, proteklih smo godina došli do toga da se svaki razredni odjel otprilike smanjio za dva đaka. Samo su dvije županije s porastom broja učenika. To su Grad Zagreb, koji ove godine ima 1.110 upisanih više nego 2013./2014. te Istarska županija s porastom od 189 upisanih đaka u istom razdoblju.

Da u Hrvatskoj imamo sve manje djece pokazuje i podatak o broju prvašića. Ove ih je godine u prve razrede osnovne škole upisano 36.906, oko četiri tisuće manje nego što je to bio slučaj prije sedam godina, kada ih je upisano 40.709, odnosno gotovo dvije tisuće manje nego lani kada ih je upisano 38.619. Najviše prvašića upisano je u Gradu Zagrebu, njih 7.533, a Ličko-senjska zauzela je zadnje mjesto s tek 384 đaka upisanih u prve razrede osnovne škole u ovoj školskoj godini.

Raste broj učenika s poteškoćama u razvoju

Prije sedam godina broj učenika s poteškoćama u razvoju iznosio je 20.328. Ove godine taj broj se popeo na 25.868, što znači da je u tom razdoblju porastao broj učenika s poteškoćama u razvoju za visokih 5.540. Županija s najviše učenika s poteškoćama je Međimurska. Nekih 8,48 posto svih takvih učenika, odnosno njih 1.101, pohađa škole na području te županije. Najmanje učenika s poteškoćama u razvoju ima Šibensko-kninska županija koja broji 364 učenika, odnosno 3,5 posto svih učenika s poteškoćama u Hrvatskoj. Ove podatke ne treba uzeti strogo i doslovno, budući da je danas, u odnosu na 2013./2014., podignuta svijest o poteškoćama pa je možda i više takve dijagnosticirane djece koja prije nisu bila zavedena u sustavu.

Na nacionalnoj razini omjer muških i ženskih učenika iznosi 51 prema 49 posto. Porast broja učenica u odnosu na učenike vidljivo je u maturantskim razredima, odnosno četvrtim i petim razredima četverogodišnjih i petogodišnjih škola gdje se penje i do oko 23 posto učenika prema oko 77 posto učenica.

Velika većina škola radi u jednoj smjeni

Što se tiče rada u smjenama, 1.515 školskih ustanova u Hrvatskoj radi u jednoj smjeni koja se ne rotira. To znači da svi učenici svakog tjedna dolaze u školu samo ujutro ili samo poslijepodne. U dvije smjene koje se rotiraju, na način da je, primjerice, jedan tjedan ujutro, a jedan popodne po određenim godinama ili odjeljenjima, rade ukupno 733 škole diljem države. U dvije smjene koje se ne rotiraju radi 98 škola, a u jednoj rotirajućoj smjeni djeluje njih 59. Tek 14 škola u Hrvatskoj mora raditi u tri smjene, a njih 21 ne radi u smjenama već kontinuirano tijekom cijelog dana.

Diljem države imamo ukupno 70 školskih ustanova s 40 programa za nacionalne manjine u kojima se obrazuje 4.652 učenika. To je ukupno 440 razrednih odjela. Od tog broja, za njih 1.961 materinji je srpski jezik, za 2.185 učenika talijanski, na češkom nastavu sluša 300 učenika, a 206 na mađarskom jeziku. Najviše učenika koji pohađaju škole s programima za nacionalne manjine ima u Vukovarsko-srijemskoj županiji koja ih broji 1.639, a najmanje ih je u Bjelovarsko-bilogorskoj gdje tek 290 učenika pohađa takvu školu.