Na samom kraju mandata: Tri dana prije izbora Ministarstvo objavilo nacrte sedam dugo iščekivanih zakona

Iako se o prijedlogu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i i visokom obrazovanju Ministarstva znanosti i obrazovanja raspravljalo i u novinskim člancima, on javnosti nije bio predstavljen – do danas. Samo tri dana prije izbora, naime, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je čak sedam nacrta zakonâ koje su  najavljivali gotovo cijeli mandat.

O reformi sustava znanosti i visokog školstva ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak govori već godinama.

Na kraju mandata, svega tri dana prije izbora na kojima se natječe za funkciju saborske zastupnice, Divjak je uspjela objaviti čak sedam prijedloga zakona od kojih se većina odnosi upravo na njezin ‘program’ za novi mandat – reformu sustava visokog školstva.

Valja napomenuti kako se radi tek o nacrtima prijedloga zakonâ, koji još neće ni u javnu raspravu.

Ukratko ćemo se dotaknuti svakoga od njih.

1. Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti

Prvi u nizu nacrta prijedloga propisuje sustav kontrole kvalitete na visokim učilištima.  On uvodi nekoliko promjena.

Prvo, javna sveučilišta više ne bi mogla sama odobravati i donositi odluke o izvođenju novih studijskih programa, kao što su to mogli do sada. Predviđa se da se svi novi studijski programi prethodno akreditiraju i to po ujednačenim kriterijima za sve vrste visokih učilišta, bila ona privatna ili javna, odnosno izvodila sveučilišne ili stručne programe. Umjesto dosadašnjih kadrovskih uvjeta, kao ključno mjerilo kvalitete programa pojavljuje se razina ishoda učenja koje studenti stječu.

Drugo, reakreditiraju se programi, a ne više visoka učilišta. Time se postiže da u sljedećih 6 godina svi studijski programi prođu provjeru kvalitete prema ujednačenim kriterijima.

No, sveučilišta bi ipak mogla dobiti dopusnice za samoakreditaciju koja ih oslobađa obveze vanjskog vrednovanja u reakreditaciji kao i u inicijalnoj akreditaciji programa.

Na kraju, nacrt detaljnije propisuje prekršajne odredbe za nepoštivanje zakona.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

2. Zakon o Agenciji za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti

Agencija za znanost i visoko obrazovanje ovim bi prijedlogom nastavila s radom pod nazivom Agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti.

Uz novo ime, jasnije se definira posao Agencije, a uvodi se mogućnost prekograničnog vanjskog vrednovanja koje Agencija obavlja uz naknadu i na zahtjev samih visokih učilišta.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

3. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Ovo je prijedlog zakona o kojem se pisalo mnogo tekstova i o kojem se mnogo raspravljalo, bez da je javnosti ikada bio predstavljen.

Ako bi bio donesen, ovaj bi zakon donio velike promjene u radu sveučilišta.

Prvo, docenti bi se zapošljavali na ugovor u trajanju od šest godina uz mogućnost da već nakon tri godine napreduju u zvanje izvanrednog profesora. Time bi se, smatraju u Ministarstvu, ‘riješili’ lošijih znanstvenika.

Nadalje, omogućilo bi s tzv. dvojno upravljanje sveučilištem u kojem bi, najkraće rečeno, senati upravljali akademskim, a sveučilišni savjeti poslovnim aspektom rada sveučilišta.

Uveo bi se i sustava financiranja temeljenog na rezultatima rada ustanova.

Računamo kako bi ovaj prijedlog izazvao otpor među rektorima jer je Sveučilište u Zagrebu još u studenom predstavilo svoju verziju navedenog zakona.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

4. Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija

Prijedlogom četvrtog zakona pojednostavilo bi se priznavanje obrazovnih kvalifikacija iz inozemstva.

Priznavanje za potrebe zapošljavanja provodilo bi se kao neupravni postupak jer se ‘nositelju inozemne obrazovne kvalifikacije ne dodjeljuju nikakva prava, već se time samo daju relevantne informacije koje proizlaze iz stečene kvalifikacije’. Postupak bi, dakle, bio znatno jednostavniji.

Kao upravni postupak i dalje bi se vodilo priznavanje za tzv. regulirane profesije.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

5. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

Zakon o HKU-u nekoliko je puta padao je i na ustavnom sudu, a novi prijedlog MZO-a opet bi izjednačio stručne i sveučilišne studije.

Umjesto da podrazine budu brojčano određene tako da diplomantima stručnih studija pripada niži naziv, MZO sada predlaže da se podrazine razlikuju slovno.

Tako se na razini 6 nalaze podrazine: 6.st (koja uključuje kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija) i 6.sv (kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija).

Na razini sedam nalaze se podrazine 7.1.st i 7.1.sv. Razina 7.1.st obuhvaća kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija, a 7.1.sv kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te
integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

6. Zakon o obrazovanju odraslih

Ovim zakonom dodatno bi se definirao postupak obrazovanja odraslih.

Ukinuli bi se zastarjeli programi. Jer, ustanove bi bile dužne programe obrazovanja i programe vrednovanja kontinuirano usklađivati sa standardom kvalifikacije iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Uvela bi se i mogućnost izvođenja programa obrazovanja i programa vrednovanja na nekom od stranih jezika. Na taj način omogućilo bi se i stjecanje kvalifikacija stranim radnicima koji se zapošljavaju u Hrvatskoj.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.

7. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju

Zadnji u četvrtak objavljen nacrt zakona odnosi se na izmjene već postojećeg Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.

Predlaže se da i učitelji primarnog obrazovanja mogu raditi na mjestu odgojitelja, ali samo u situacijama kada se na natječaj ne javi odgojitelj predškolske djece.

Mijenjaju se kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić na način da prednost pri upisu više nemaju djeca oba zaposlena roditelja, kao i da djeca roditelja koji primaju dječji doplatak nisu nužno u prednosti jer se cijene roditeljskog udjela formiraju u suglasju s dohodovnim cenzusom te ti roditelji plaćaju minimalnu cijenu ili uopće ne plaćaju.

PROUČITE DOKUMENT:

Ako vam se dokument ne učitava, osvježite stranicu.