Boris Jokić o lošim rezultatima učenika na PISA testovima: Škola za život to neće popraviti

Rezultati testova PISA 2018 pokazali su da se hrvatski učenici nalaze ispod prosjeka u svim ispitivanim razinama pismenosti – čitalačkoj, matematičkoj i prirodosolovnoj. Nije to ništa novo jer Hrvatska dugoročno gledano stagnira u rezultatima, a u prirodoslovnoj pismenosti pada. Za razliku od ministrice Divjak koja je rekla da očekuje značajno bolje rezultate 2024. godine, Boris Jokić komentirao je ove rezultate rekavši nam da ne očekuje pozitivne pomake u budućnosti.

Rezultati PISA 2018 ponovno su pokazali da se naši učenici nalaze ispod prosjeka u usporedbi sa zemljama članicama OECD-a. Radi se o najvećem svjetskom obrazovnom istraživanju u kojem sudjeluju 15-ogodišnji učenici.

Istraživanje nije usredotočeno na kurikulume i reprodukciju usvojenih znanja, već na sposobnost učenika da primijene usvojena znanja i vještine koje će im biti neophodne za osobni razvoj, aktivno sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu te za uspješno pronalaženje i zadržavanje radnog mjesta.

Jokić smatra da Škola za život neće donijeti promjene

Na predstavljanju rezultata, ministrica Divjak istaknula je da ne možemo biti zadovoljni rezultatima budući da su u sve tri ispitivane razine pismenosti naši učenici ispodprosječni. Detaljnije rezultate možete pročitati ovdje.

Ministrica je rekla da pozitivne pomake ne očekuje nužno odmah 2021. godine kada će se istraživanje ponovno provoditi, ali da vjeruje da će se pomak dogoditi u istraživanju 2024. i to zbog Škole za život koja je ove godine frontalno ušla u škole.

Boris Jokić, bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme, ne slaže se s ministricom i misli da do pozitivnih promjena na ovaj način neće doći. Rekao nam je da bi ovi rezultati trebali biti alarm za politiku u Hrvatskoj, no da se to nažalost neće dogoditi.

– U 12 godina povećao se postotak onih koji su prirodoslovno funkcionalno nepismeni i to sa 14% u 2006. na više od 25 % u 2018. godini. Istovremeno, gotovo trećina učenika je matematički funkcionalno nepismena. To je rezultat činjenice da se u obrazovanje u Hrvatskoj ne ulaže i to ne samo financijski, nego prije svega strateški. Naime, ovdje se obrazovna politika vodi od ponedjeljka do petka i od press konferencije do press konferencije. Ne ulaže se dovoljno niti u ono što se uči, a još manje u to kako se poučava i kako se uči. Za sustavne promjene potrebno je puno više od namještenih prilika za osmjehe političara, objave određenog dokumenta u Narodnim novinama ili polovnog tableta u rukama osnovnoškolaca. Razvijena društva upravo dugoročnim promjenama koje su sustavno osmišljene i koje politika ne prekida dolaze do pozitivnijih rezultata. Ukoliko u Hrvatskoj ne dođe do takvih promjena i takvog razmišljanja nije za očekivati pozitivne pomake što dugoročno znači zaostajanje u odnosu na razvijene zemlje, obrazložio je Jokić.

Dodao je da Škola za život, na način na koji je osmišljena i uvedena, ne može polučiti pozitivne rezultate jer su se iz nje izbacila sva sustavna rješenja koja su trebala pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed.

– Izdvojio bih nove oblike ocjenjivanja i vrednovanja, drugačije oblike nastavnog procesa i organizacije škole, rješenja za darovite i učenike s poteškoćama, ukidanje izbornosti u gimnazijama, približavanje strukovnog obrazovanja svijetu rada uz razvoj općeg obrazovanja te rješenja koja su trebala doprinijeti interdisciplinarnosti. Ono što je ostalo jest kozmetička promjena i što je, po meni, još problematičnije, promjena koja nije na primjeren način uvedena u hrvatske škole. Drugim riječima, da promijenite kako se poučava i kako se ocjenjuje i vrednuje, potrebno je doći do škola i objasniti im o čemu se radi, pripremiti ljude da mogu drugačije raditi, a ovo što se sada događa nažalost nije tako, rekao nam je Jokić.