Divjak sve sličnija Borasu - U emisiji NU2 držala nam je lekciju što je novinarsko sustavno bavljenje nekom temom

Današnja gošća HRT-ove emisije Nedjeljom u dva bila je Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja. Među iscrpnim temama o reformi obrazovanja, plaćama profesora i općem stanju u resoru, ministrica je odgovorila na pitanje zašto nikada nije dala intervju za portal Srednja.hr. U posljednje dvije godine otkako je postala ministrica, kaže, najviše je komunicirala upravo s našim portalom, a intervju nije dala jer ‘se ne sjeća da je Srednja.hr to zatražila’. Podsjetimo, u siječnju 2018. uputili smo službeni zahtjev za intervjuom, a do ministrice smo pokušali neformalno doći i putem njenog PR tima, no odgovor nikada nismo dobili.

Odgovarajući na brojna otvorena pitanja i nedoumice oko reforme obrazovanja, tzv. Škole za život, ministrica Blaženka Divjak u današnoj emisiji Nedjeljom u dva dotakla se i svoje komunikacije s novinarima portala Srednja.hr.

Ministrica se ne sjeća da nije odgovorila na naš zahtjev za intervjuom

Na pitanje urednika i voditelja emisije Aleksandra Stankovića kako to da nikada nije dala intervju našem portalu, kazala je kako se ne sjeća da su novinari portala zatražili intervju.

– Ono što se stalno događa kada mi imamo priliku da se postavljaju pitanja, oni nikada ne postavljaju pitanja. Intervju nisam dala jer se ne sjećam da su ga u zadnje vrijeme zatražili. Možda su ga tražili prije godinu ili dvije, ne sjećam se, ili uopće nisu tražili, rekla je ministrica Divjak.

No, da osvježimo ministrici pamćenje. Portal Srednja.hr službeni je zahtjev za intervjuom uputio još u siječnju 2018. godine, dakle u prvih šest mjeseci njezinoga mandata. Usto, novinari portala su do danas nekoliko puta i neformalno pokušali doznati od njenog PR tima postoji li mogućnost za intervju s ministricom. Bilo službeno ili neslužbeno, odgovor na naše upite nikada nismo dobili.

U svakom slučaju, portal srednja.hr bi rado obavio intervju s ministricom, s obzirom na to da brojna pitanja u vezi Škole za život i drugih sektora i dalje ostaju otvorena.

Dodatno je navela kako je u ove dvije godine mandata najviše komunicirala i bila na raspolaganju upravo portalu Srednja.hr, istaknuvši da je uvijek davala podatke.

Kratka pretraga po arhivi našeg portala otkriva da je najviše pitanja iz Ministarstva ostalo neodgovoreno upravo po pitanju upravnih nadzora nad Hrvatskim studijima ili oko uvođenja obvezne informatike u škole. Primjera neodgovaranja ima još, a uglavnom su rezervirana kada neki projekt ili potez ministarstva ne uspije onako kako je početku zamišljen.

Moramo se složiti ipak s ministricom Divjak kako nismo nikada bili uskraćeni od standardnih priopćenja koje dolazi svim medijima, to je ipak bilo rezervirano za njezine prethodnike Šustara i Barišića.

Divjak o Srednja.hr vrlo slično kao Boras: ‘Pitanje je koliko je to sustavno bavljenje obrazovanjem’

Divjak je nadodala i da treba uzeti u obzir kako postoji puno medija koji traže intervjue i informacije, na što je uslijedila opaska voditelja kako je Srednja.hr ipak različita od drugih, budući da je jedini medij koji se sustavno bavi obrazovanjem. Odgovarajući na tu primjedbu, ministrica Divjak malo se obrecnula na rad portala i novinarke Dore Kršul.

– Pitanje je koliko je to sustavno bavljenje, a koliko tu isto treba raditi na onome što sam prije rekla, što je subjektivno mišljenje, a što su argumenti. Je li argument kada pitate 13.500 ljudi da odgovore na određena pitanja i to je anonimno, i to rade vanjski eksperti, ili nacionalni centar, ili komisija, ili je sustavno to da Dora Kršul pročita par komentara na Facebooku, rekla je ministrica Divjak.

Sličnu retoriku na rad kolegice Kršul koristio je i rektor Boras, kada mu se nije svidjelo što je kolegica objavljivala o sveučilišnim postignućima, a više o tom slučaju možete pročitati ovdje. Ukratko, Boras se tada na Senatu obrecnuo na našu kolegicu za koju je, među ostalim, rekao da je ‘nedovršena studentica’.

Što se tiče komentara ministrice Divjak, čitateljima preporučimo sustavnu analizu kolegice Dore Kršul predstavljenu kroz četiri teksta o propasti Cjelovite kurikularne reforme ili o aferi metodičkih priručnika Blaženke Divjak i Lidije Kralj.