Doznajte u kojim djelatnostima u Hrvatskoj dominiraju žene, a u kojima su plaćene više

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka i to još od davne 1909. godine. Na taj datum dogodili su se mnogi za žene važni događaji u povijesti, a jedan od značajnijih svakako su demonstracije zaposlenica u tekstilnoj industriji 1857. godine. Povod tih demonstracija bili su loši radni uvjeti za žene, a Osmim martom se, između ostaloga danas slave i ekonomska postignuća pripadnica ženskog spola. Upravo smo iz toga razloga odlučili doznati u kojim je djelatnostima u Hrvatskoj zaposleno više žena nego muškaraca te u kojima u prosjeku one više zarađuju.

U Hrvatskoj je više žena nego muškaraca, imamo 50,1% srednjoškolki u odnosu na 49,9 % srednjoškolaca te 57% studentica naprama 43% studenata. Podaci su to koje je na Dan žena objavio Državni zavod za statistiku.

Već smo nekoliko puta pisali o tome kako je više doktorica znanosti (55,4%), nego doktora znanosti (44,6%), ali posebno na današnji dan zabrinjava kako je situacija s nezaposlenošću obrnuta, a svega 29% žena zauzima rukovodeće pozicije.

Žene vodeće u obrazovanju i zdravstvenoj skrbi

Odlučili smo stoga provjeriti u kojim djelatnostima dominiraju žene, a u kojima muškarci. Odgovor na to pitanje pronašli smo u publikaciji ‘Žene i muškarci u Hrvatskoj’ koju je prošle godine objavio Državni zavod za statistiku.

Najviše žena, 106.257, zaposleno je u objedinjenoj djelatnosti ‘trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala’, dok je muškaraca u toj djelatnosti 85.384. Žena je više i u djelatnosti ‘obrazovanje’, gdje ih radi 85.888. Zaposlenih je muškaraca u toj djelatnosti svega 23.679. Izrađeno u postotku, u sustavu obrazovanja zaposleno je 78,4 % žena.

Jednako je istaknuta je razlika u broju muškaraca i žena zaposlenih u djelatnosti ‘zdravstvene zaštite i socijalne skrbi’. Postotak je isti kao i u djelatnosti obrazovanja, samo je u zdravstvu i socijalnoj skrbi 68.474 žena, a 18.832 muškaraca.

Manje su razlike u djelatnosti ‘pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane’, gdje je također više zaposlenika nego zaposlenica – 37.426 naspram 30.969. Žene su dominantnije i u djelatnosti koju DZS kategorizira kao ‘umjetnost, zabava i rekreacija’. Od ukupnog broja zaposlenih njih 10.240 su žene, a 6.301 je muškarac.

Prosječna neto plaća žena manja je od plaće muškaraca

Često se ističe i problem da su žene za svoj rad plaćene manje od muškaraca, a da problem uistinu postoji pokazuju i brojke. Prema posljednjim podacima DZS-a iz 2016., muškarci u prosjeku mjesečno zarađuju 766 kuna više nego žene.

No, postoje djelatnosti u kojima su žene prosječno plaćene više nego muškarci.

Takav je slučaj u djelatnosti ‘rudarstvo i vanđenje’ u kojoj je prosječna plaća žena 7.129 kuna, a muškaraca 6.910 kuna. Žene su više plaćene i u djelatnosti ‘građevinarstvo’ 5.240 kuna, naprama prosječne plaće muškaraca od 4.805 kuna. U oba slučaja riječ je o neto plaćama.

Ipak, u ove je dvije djelatnosti razlika između broja zaposlenica i zaposlenika najizraženija. U građevinarstvu žene čine 11,6% zaposlenih, a rudarstvu i vađenju 13,1%.