Ovo su najpoželjniji i najmanje popularni studiji među Hrvatima posljednih četiri godine

Odabir studija među mladima ima velik značaj za

društvenu i gospodarsku budućnost zemlje. Određivanje

smjera kojim će krenuti rijeke mladih utječe na ono

što je čeka, a upravo je zbog toga provedena studija

‘Postati student u Hrvatskoj’ koja nudi dubinsku

analizu upisivanja studija u Hrvatskoj posljednjih

nekoliko godina. Ona je pokazala kako se želje

pojedinaca redovito ‘okrupnjavaju oko određenih

studijskih programa, nositelja, izvođača te

znanstvenih i umjetničkih polja. Iz spomenutog smo

istraživanja izvukli podatke o tome koji su

najpoželjniji i najmanje poželjni studiji među

maturantima u Hrvatskoj u posljednjih četiri godine.

www.srednja.hr

Izbor studija među mladima velik je faktor koji

neposredno utječe na gospodarsku sliku i smjer

društvenog i gospodarskog razvoja određene zemlje.

Toga su svjesni i stručnjaci s Instituta za društvena

istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić koji

su objavili studiju ‘Postati student u Hrvatskoj’,

čije analize daju detaljnu sliku toga što mladi u

Hrvatskoj žele studirati i što upisuju, naravno

ovisno o određenim faktorima. Prilično su zanimljivi

podaci o najpoželjnijim i najmanje poželjnim

studijima među mladim Hrvatima.

Redoviti studijski programi na javnim visokim učilištima vrlo poželjni

Podaci o poželjnosti studijskog programa određenog

tipa u razdoblju od 2010. do 2014. godine pokazuju na

visoku poželjnost redovitih studijskih programa –

broj kandidata čiji je prvi odabir redovni studijski

program otprilike je jednak broju upisnih mjesta na

redovnim studijskim programima u Hrvatskoj. Također

su vidljive preferencije prema programima javnih

visokih učilišta, u odnosu na nisku poželjnost

studijskih programa koje organiziraju privatna visoka

učilišta.

Jokić i Ristić Dedić poredali su znanstvena i

umjetnička područja na osnovu vrijednosti indeksa 1,

izračunatog kao omjer broja kandidata koji su

postavili određeni studijski program kao prvi odabir

i broja upisnih mjesta pojedinog programa. Na taj su

način došli do podataka o 15 najpoželjnijih

znanstvenih i umjetničkih polja.

Najpoželjniji studijski programi u manjim znanstvenim i umjetničkim poljima

Prioritetni indeksi ukazuju kako se među

najpoželjnijima nalaze studijski programi u manjim

znanstvenim i umjetničkim poljima kao što su

logopedija, filmske i kazališne umjetnosti. Među

poljima s većim brojem upisnih mjesta ističu se

studijski programi u poljima psihologija te

arhitektura i urbanizam, dok su oni iz područja

medicinske znanosti, dentalne medicine i farmacije

također vrlo poželjni, navode autori studije.

Od znanstvenih polja koja pripadaju području

prirodnih znanosti jedino su studijski programi iz

polja biologije ušli u 15 najpoželjnijih. U tu

skupinu ulaze i studiji u poljima primijenjene

umjetnosti, poput dizajna te studijski program u

znanstvenom polju politologija.

Niske razine poželjnosti programa u industrijama koje su nekad bile vrlo razvijene

Podaci o 15 najmanje poželjnih studijskih programa

među mladim Hrvatima definitivno ukazuju na generalne

probleme s razvojem gospodarstva. Na samom dnu su

redovni sveučilišni studijski programi povezani s

gospodarskim disciplinama i industrijskim granama, poput građevinarstva,

koje su u Hrvatskoj nekada bile vrlo razvijene,

pokazuju analize znanstvenika s Instituta za

društvena istraživanja. Niske razine poželjnosti tako

su utvrđene u znanstvenim poljima metalurgija,

tekstilna tehnologija, brodogradnja i drvna

tehnologija.

Protekle akademske godine pokazalo se kako se na

samom dnu poželjnosti nalaze i studijski programi u

području filozofije te teologije, a u tom najmanje

poželjnom društvu nalaze se i polja kemija i fizika.

Prestižni studijski programi s lakom zapošljivosti među najpopularnijima

Ako se malo pronalizira situacija na listi

najpoželjnijih, vidljivo je kako se upravo u tom

sastavu nalaze prestižni studijski programi poput

psihologije, arhitekture i dizajna, dentalne

medicine, farmacije ili temeljne medicinske znanosti,

a koji osiguravaju brže i lakše zapošljavanje nakon

studija. Osim toga, ta su zanimanja izrazito

cijenjena, pišu autori.

Pad poželjnosti određenih grana poput građevinarstva

jasno pokazuju kako gospodarske prilike utječe na

interes za pojedine programe – vidljivo je to upravo

u spomenutoj grani industrije.

Te probleme neće biti tako lako riješiti, ako je

suditi po zaključcima dijela studije ‘Postati student

u Hrvatskoj’.