Trikovi zbog kojih će vas smatrati genijalcem

Rijetki su ljudi sa brzom natprosječnom inteligencijom,

kojima se oni prosječni dive. Ako to niste, nema načina da

postanete genijalac, no postoje trikovi koji vam mogu pomoći

da se takvima doimate. Donosimo pet trikova pomoću kojih

ćete uz malo vježbe druge uvjeriti da ste superinteligentni.

Malo je na svijetu ljudi koji druge zadivljuju svojim

visokim stupnjem inteligencije i brzinom uma. Ne postoji

način da sami dostignete visoku inteligenciju, ako vam ona

nije urođena, no zato postoje trikovi zbog kojih se možete

doimati kao genijalac. Cracked donosi pet trikova kojima

ćete druge uvjeriti u to, samo ako ih malo uvježbate.

Brzo čitanje

Sposobnost brzog čitanja ne zahtijeva visoki kvocijent

inteligencije. Bitno je riješiti se onog što vas usporava –

treptanje često uzrokuje da ljudi ‘izgube red’ pa se moraju

vraćati na prethodnu rečenicu, što ih usporava. Ako naučite

čitati tekst pomoći olovke kojom označavate red kojeg

čitate, lako ćete to ispraviti. reba i izmjeriti koliko vam

je vremena potrebno da pročitate jednu stranicu, a potom si

morate zadavati izazove da u istom vremenu pročitate što

više stranica. Vaš mozak to zaista može, problem je samo u

tome što cijelo vrijeme pogrešno čitate. Točnije, problem

leži u subvokalizaciji, odnosno navici izgovaranja riječi u

sebi, što vježbom možete smanjiti i ubrzati vrijeme čitanja.

Malo pomalo, tekstove ćete čitati tako brzo da će svi oko

vas misliti da ste genijalac.

Riješite Rubikovu kocku u pet minuta

Rubikovu kocku neko su vrijeme nazivali ultimativnim testom

dokazivanja nečije genijalnosti. S njom se možete mučiti

satima i ne uspijeti složiti boje, stoga se oni koji je

riješe u nekoliko minuta zaista doimaju genijalnima. Ipak,

to može i vama uspjeti, samo ako pročitate uputstva. Naime,

za brzo rješavanje Rubikove kocke potrebno je samo malo

memoriranja: proizvođač Rubikove kocke je cijeli proces

podijelio u šest koraka.

Pobijedite u partiji šaha u nekoliko poteza

Šah je igra genijalaca: tu se radi o strategiji, planiranju

i predviđanju te istodobnom praćenju 32 figure. No, postoje

i trikovi kojima možete zadiviti početnike: većinom se radi

o otvaranjima igre u kojima se figure u četiri do pet poteza

postavljaju tako da zadaju konačni udarac protivniku, pod

uvjetom da on nije vrsni poznavatelj igre.

Komplicirane matematičke radnje izračunajte napamet

Ukoliko niste baš najvičniji matematici, postoje načini da

stvorite dojam kako ste zapravo ‘ljudski kalkulator’.

Naravno, radi se o trikovima – primjerice, kada množite

dvoznamenkaste ili troznamenkaste brojeve, a jedan od

brojeva je parni, možete varati ako da parni broj dijelite

do jednoznamenkastog broja, a drugi broj za isto množite.

Primjerice:

32 x 125 = nemate pojma

16 x 250 = još uvijek je rezultat daleko

8 x 500 = blizu ste

4 x 1000 = 4.000

‘Skenirajte’ nekoga u stilu Sherlocka Holmesa

Detektiv Sherlock Holmes poznat je po svojem deduktivnom

zaključivanju i ‘skeniranju’ sitnica iz kojih izvlači

nevjerojatno točne činjenice, zbog čega se doima kao da ima

nadnaravne sposobnosti. Zapravo, tu se radi o primjeni

Forerova efekta, poznatog i kao Barnumov efekt. On je nazvan

prema psihologu Bertramu Foreru koji je 1948. godine

napravio eksperiment u kojem je broju ispitanika dao testove

osobnosti te im potom predao njihove osobne analize.

Ispitanici su bili zadivljeni pogođenim, ali trik je bio u

tome da je svim ispitanicima Forer predao isti tekst,

većinom sastavljen od rečenica iz horoskopa.

Ova se pojava

naziva i pogrešivošću osobne potvrde, odnosno govori o tome

da su ljudi skloni točnima ocijeniti opise njihove osobnosti

koji su navodno skrojeni samo za njih, a zapravo je riječ o

maglovitim izjavama koje se mogu primjeniti na veliki broj

ljudi. Taj efekt objašnjava npr. široko prihvaćanje

astrologije i raznih metoda proricanja sudbine.

Dakle, kad nekog skenirate, morate mu prodati priču –

gledati ga koncentrirano u oči, pauzirati između izjava u

kojima mu zapravo dajete netočne, ali uvjerljive ocjene.

Većina ljudi je takva da će povjerovati u priču čak i ako je

ona maglovita, sami će popuniti praznine jer vjeruju da se

analiza odnosi na njih.