Ravnateljica najbolje jezične gimnazije u Hrvatskoj: Državna matura nije vremenski dobro organizirana, a nastava bi trebala biti interdisciplinarna

Nedavno je izašao popis deset najboljih hrvatskih škola, sačinjen prema rezultatima učenika na državnoj maturi. Na četvrtom mjestu, iza prve tri matematičke gimnazije nalazi XVI. gimnazija, jezična gimnazija koja se nalazi u Križanićevoj ulici u Zagrebu. Razgovarali smo s ravnateljicom iste, Ninom Karković, koja je otkrila zašto su učenici najbolje jezične gimnazije u Hrvatskoj tako uspješni, ali i dala svoje mišljenje o državnoj maturi i sustavu školstva u zemlji.

Foto: Ivan Božić/srednja.hr

Među prvih deset škola u Hrvatskoj nalazi se i XVI. gimnazija iz Zagreba, čiji su maturanti na državnoj maturi polučili odlične rezultate. S obzirom na to da su prve tri škole na popisu matematičke gimnazije, rezultat ove jezične gimnazije više je nego pohvalan. Razgovarali smo s ravnateljicom ove škole, profesoricom Ninom Karković, kako bismo doznali zbog čega su učenici najbolje jezične gimnazije u Hrvatskoj tako uspješni, a u intervjuu nam je otkrila i čime se sve u školi mogu baviti njeni učenici te kakvo je njeno mišljenje o državnoj maturi i sustavu školstva u Hrvata.

Najbolje jezična gimnazija na državnoj maturi

Ravnateljica je izrazito ponosna na uspjeh svojih sad već bivših učenika na ovogodišnjoj državnoj maturi, tim više što je konkurencija bila zaista oštra. – Mi smo veoma ponosni na ove rezultate, smatram da je veliki uspjeh biti među prvih deset škola u Hrvatskoj, a četvrto mjesto je vrlo velika stvar. Ako uzmete u obzir da su prve tri škole matematičke, može se reći da smo najbolja jezična gimnazija u Hrvatskoj.

Treba voditi računa da mi imamo tek tri sata matematike tjedno, dok učenici trećih razreda isti predmet slušaju četiri sata tjedno, dok oni u matematičkim gimnazijama imaju još više sati matematike tjedno. Zna se da svi pišu iste testove, a bitno je naglasiti da je ove godine iz naše škole bilo troje kandidata koji su na B razini test iz matematike riješili bez greške, ispričala je ravnateljica koja je na čelu škole već tri godine, dok je prije toga predavala talijanski i francuski jezik.

Budući da imaju smanjenu satnicu matematike, a povećanu satnicu jezika, škola organizira dodatnu dopunsku nastavu iz matematike kako bi učenici uhvatili ritam kojeg prate oni iz općih i matematičkih gimnazija. Iako ovu školu upisuju oni kojima matematika nije najdraži predmet, bez obzira na to, maturanti ove gimnazije često upisuju prirodne i znanstvene fakultete, iako najčešće postaju studenti Pravnog i filozofskog fakulteta. Maturanti XVI. gimnazije najčešće upisuju svoj prvi izbor studija, što i nije čudno ako se uzme u obzir njihova velika uspješnost na maturi.

‘Državna mature vremenski mora biti bolje organizirana’

Učenici ove škole ništa lošiji nisu ni na državnim natjecanjima, na kojima redovito ostvaruju dobre rezultate. Na natjecanjima iz jezika uvijek se plasiraju sve do državne razine, dok vrlo dobra mjesta osvajaju i na takmičenjima iz geografije, povijesti i biologije.

Kao što svaki ravnatelj škole ima svoje mišljenje o državnoj maturi, tako je i u slučaju ravnateljice Karković, a prema njenom mišljenju, državna mature bi mogla vremenski biti malo bolje organizirana.

– Prvotno mislim da je to sve vremenski krivo postavljeno. Učenicima se sve obveze koncentriraju pred završetak četvrtog razreda, kada moraju strahovito puno učiti, nemaju vremena za predahnuti i izloženi su velikom stresu. Osobno smatram da kada se kombiniraju ispiti različitih predmeta smatram da je nedopustivo da dva jezika budu zajedno u istom danu, pri čemu svim elementi ispita (slušanje s razumijevanjem, gramatika, esej) idu jedno za drugim. Slušanje s razumijevanjem traži puno koncentracije i jako je zahtjevno, stoga smatram da bi to trebalo biti bolje organizirano, objasnila je Karković.

‘MZOS bi trebao konzultirati struku koja svakodnevno radi nastavnički posao’

Ravnateljica je komentirala i neuspjeh hrvatskih učenika na PISA testu, koji su pokazali elementano neznanje ponajviše iz matematičke pismenosti, ali i jezične i prirodoslovne pismenosti na međunarodnom istraživanju. Podržava novu Strategiju koju je izdalo Ministarstvo obrazovanja, no smatra kako je potrebno surađivati sa strukom koja svakodnevno radi nastavnički posao.

– U našem školskom sustavu postoji mnogo predmeta po godini, i ta raznolikost je naša prednost. Ne bih predmeta dijelila na bitne i nebitne, no smatram kako bi program trebalo olaškati, ali ne tako da maknemo primjerice 40 stranica iz neke knjige. Program treba promijeniti, a nastavu koncipirati tako da nema toliko faktografskih podataka. Također, bitno je da predmeti budu više međusobno povezani. Većina nas misli da je to vrlo bitno te da je krajnji cilj interdisciplinarnost, zaključila je ravnateljica XVI. gimnazije.