Zapanjujuće činjenice o tome kako mozak zapravo radi

Mozak je organ o kojem se uvijek iznova otkrivaju nove informacije i načini na koje radi. Uvjerenja koja imamo o njemu stalno se mijenjaju i korigiraju, a sada su poznate još neke nove stvari. Na primjer, uvijek se mislilo kako možemo raditi više stvari odjednom, odnosno baviti se ‘multitaskingom’. Ipak, to je samo jedna od stvari koje zapravo uopće nisu točne.

Mozak je nevjerojatan ljudski organ koji vjerojatno nikada nećemo do kraja shvatiti. Istraživanja na njemu vrše se već desetljećima, a i dalje znanstvenici dolaze do novih otkrića koja često opovrgavaju starija uvjerenja. Business Insider donosi deset iznenađujućih činjenica o tome kako naš mozak zapravo radi, i što možemo od toga naučiti.

Mozak je ‘kreativniji’ kad smo umorni

Kada ste umorni, vaš mozak nije toliko dobar kod filtriranja distrakcija i fokusiranja na određeni zadatak. Također je manje efektivan kod pamćenja veza između ideja i koncepata. Ipak, to je dobro za kreativni poao, budući da takav način rada zahtijeva stvaranje novih konekcija, otvaranje novih ideja i razmišljanje na novi način. Zato je umorni, smeteni mozak korisniji za nas kada radimo na kreativnim projektima. Distrakcije tu pomažu jer nas tjeraju da razmišljamo ‘izvan kutije’. U tim smo trenucima manje fokusirani, te smo stoga otvoreni za veći spektar informacija, koje nam daju više alternativa i interpretacija, te potiču inovacije.

Stres može promijeniti veličinu mozga (i učiniti ga manjim)

Stres je najčešći uzrok promjena u moždanim funkcijama, a iznenađujuće je da se veličina mozga može smanjiti zahvaljujući stresu. Više je istraživanja pokazalo vezu između stresa i smanjivanja mozga, odnosno hipokampusa.

Nemoguće je zaista raditi više stvari odjednom

Svatko od nas pokušao je multitasking, i mislio da mu uspijeva, no izgleda da je zapravo to nemoguće. Kada mislimo da radimo više stvari odjednom, mi zapravo samo mijenjamo kontekste. Točnije, brzo izmjenjujemo izvršavanje različitih zadataka, umjesto da radimo jedno po jedno. Istraživanja su pokazala da smo 50 posto skloniji pogreškama kada obavljamo više zadataka u isto vrijeme.

Kratko spavanje poboljšava učinak

Svi znamo da je spavanje ključno za funkcioniranje mozga, no što je s kratkim popodnevnim snom? Pokazalo se kako je takvo malo odmaranje vrlo dobro za rad najvažnijeg organa, te poboljšava naš učinak. Kratki san pomaže učvrstiti memoriju. Dok spavate, lijeva strana mozga se ‘odmara’, dok desna strana ‘čisti’ područja koja kratkotrajno skladište informacije, te ih za to vrijeme seli u dugotrajnu memoriju.

Vid je jači od svih drugih osjetila

Iako je vid jedan od pet osjetila, on ima prednost nad svim drugima. Kada čujete informaciju, nakon tri dana sjetit ćete se tek deset posto iste, dok ukoliko tome dodate sliku, zapamtit ćete čak 65 posto informacije. Slike pobjeđuju i tekst, a ljudi se na ovo osjetilo najviše i oslanjaju u usporedbi sa svim drugim osjetilima.

Introverzija i ekstroverzija ovise o različito ‘provedenim’ mozgovima

Nedavno je postalo poznato da to jesmo li introvertirani ili ekstrovertirani ne ovisi o tome koliko smo otvoreni ili sramežljivi, već o tome kako se naš mozak obnavlja. straživanja su pokazala kako razlika dolazi i od toga kako mozak obje skupine procesuira stimulanse iz okoline.

Više nam se sviđaju ljudi koji rade greške

Čini se da što više griješimo, to se više sviđamo ljudima. Za to je zaslužan Pratfall efekt, a radi se o tome da su oni koji nikada ne čine pogreške ljudima manje privlačni od onih koji tu i tamo griješe. To je tako zato jer nas greške čine ljudskima, i bližima ostalima. Perfekcija nas udaljava od drugih osoba, što su dokazali brojni psihološki eksperimenti.

Meditacija pomaže da mozak bolje radi

Pokazalo se da meditacija nije preporučljiva samo kako bi se opustili, smanjili stres i ostali mirni tijekom dana, već donosi i brojne druge prednosti. Neke od njih su smanjivanje tjeskobe, poboljšana kreativnost i bolja memorija.

Tjelovježba može reorganizirati mozak i poboljšati moć volje

Oduvijek se zna da je vježbanje dobro za tijelo, no činjenica je i da mozak profitira za vrijeme obavljanja iste. Zapravo postoji veza između vježbanja i mentalne opreznosti, odnosno spremnosti. Ono poboljšava dugotrajnu memoriju, zaključivanje, pažnju, rješavanje problema, te rješavanja testova inteligencije. Osim toga, tjelovježba nas čini sretnijima i zadovoljnijima.

Možete natjerati mozak da misli kako vrijeme sporije prolazi

Sigurno ste se mnogo puta zapitali zašto vrijeme tako brzo prolazi, te negodovali zbog toga. Zanimljivo je da zapravo postoji trik kojim mozak možete natjerati da misli kako je vrijeme sporije, i to tako da se bavite novim stvarima. Kada mozak treba procesuirati mnogo novih informacija, čini mu se kao da vrijeme teče sporije nego uobičajeno.