Vjerom u sebe ostvarujete bolje rezultate na ispitima

Mnogi učenici i studenti izgube volju i moral kad nakon dosta truda i učenja ne ostvare željeni rezultat na testovima ili ispitima. Kao što povjerenjem u sebe možete postići bolji uspjeh u životu ili na poslu ista stvar je i s ocjenama u školi ili fakultetu. Na Univerzitetu Witten u Austriji provedeno je istraživanje nad studentima kojim se došlo do spoznaje kako oni opušteniji i koji više vjeruju u sebe bolje prolaze na ispitima iako su im prikazane nasumične riječi, a ne točni odgovori.

Vjera u sebe najbolji je način da postignete u životu sve ono što ste zacrtali pa tako i zabilježite bolje ocjene tijekom školovanja. Na Univerzitetu Witten u Austriji povedeno je istraživanje nad studentima čiji su rezultati dokazali da opušteniji i oni s većim povjerenjem u sebe ostvaruju bolje rezultate na ispitima. Možda nakon ovog dokaza prestanete dramatizirati, tresti se i terorizirati sve druge da budu mirni dok vi u posljednjim sekundama pokušavate ponoviti pitanja prije testiranja.

Tko se boji ispita lošije prolazi

Pod budnim okom profesora psihologije Ulricha Wegera na spomenutom sveučilištu pratili su se rezultati 40 mladih ljudi koji su trebali polagati test opće informiranosti. Polovica sudinika je potpuno nespremno rješavala testove, dok je drugih 20 mislilo da su vidjeli točne rezultate prikazane velikom brzinom na ekranu.

– Sudionicima smo htjeli pružiti osjećaj podrške. Mi smo im pri velikoj brzini pokazivali slučajno odabrane riječi na ekranu. To im je dalo podsvjesni osjećaj da će zapamtiti rezultate za test, objašnjava profesor Weger. Naime, placebo – efektom su pokušali pobuditi povjerenje kod druge polovice sudionika.

Osjećaj podrške je bio presudan

Voditelj i nadzornik ovog eksperimenta je istaknuo kako grupi nisu davali nikakve vidljive lijekove, nego su se koncentrorali na osobno ubjeđivanje sudionika u vlastiti uspjeh. Rezultati su pokazali kako je skupina koja je mislila da je vidjela točne odgovore bolje riješila test opće informiranosti od nepripremljene skupine.

– Pretpostavljamo da su se sudionici kojima smo dali podršku na taj način više trudili svladati svoje strahove i samim time su razmišljali sistematski, navodi Weger. Također smatra da su sudionici istraživanja bili u stanju da svoje već postojeće znanje bolje aktiviraju, tako da su rezultati bili jednostavno bolji.