'U ime posla': Dok se narod bavi definiranjem braka, tko se bavi prehranjivanjem obitelji?

Nakon građanskih inicijativa različitih svjetonazora, poput ‘U ime obitelji’ te ‘U ime svake obitelji’, javila se jedna nova inicijativa, ovaj put studentska. ‘U ime posla’ se prije nekoliko dana pojavila na Facebooku, a vrlo jasno objašnjavaju da se ne bave zdravstvenim odgojem, pršutima na čelu i definicijama braka. Jer obitelj prehranjuje posao, a mladi ljudi u Hrvatskoj ne mogu pronaći taj isti posao.

Inicijativu koju bi svatko podržao, ‘U ime posla’ osnovalo je dvoje studenata s pete godine Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Frustrirani lokalnim izborima koji prolaze u sjeni ideoloških sukoba i nepostojećim temama oko nezaposlenosti, ovi studenti odlučili su pokrenuti stranicu jedne nove inicijative. U nekoliko dana skupili su nešto manje od tisuću lajkova, dok su stranice koje se bave zabavnim idejama poput ‘Pršutinga’ mnogo brže dobile naklonost. No, ljudi trebaju raditi i zaraditi za taj pršut.

Dok se bave definicijom obitelji, tko prehranjuje te obitelji? 

Ovu građansku inicijativu pokrenuli su studenti Maja Čuić i Kruno Stjepanović, no u vrlo kratkom roku okupio se cijeli tim studenata i nezaposlenih koji sada čine organizacijski odbor inicijative.

Dodaje kako je glavni cilj ove stranice osvijestiti građanima da se problem nezaposlenosti neće smanjivati, te da su u toku izmjene Zakona o radu kojima bi se omogućilo još fleksibilnije otpuštanje radnika.
– Građani su uvučeni u sukob oko svjetonazorskih pitanja, zbog čega sebe smatramo svjetionikom koji bi im trebao pokazati koji je put u realnost, priča nam sugovornik.

Iz inicijative otvoreno kritiziraju medije, pogotovo najveće portale u Hrvatskoj koji nemaju rubriku ‘posao’, ali zato imaju rubrike poput ‘lifestyle’ ili ‘sex’, što im je prilično apsurdno.

Svi traže iskustvo, nitko ga neće ponuditi 

Kako bi otrijeznili javnost koja se bavi definiranjem braka, oni pokušavaju objasniti da netko mora i raditi za sve te brakove, odnosno obitelji. Zbog toga povremeno objave i broj nezaposlenih, kao otrežnjenje da situacija ne ide na bolje.

– Radno iskustvo kao preduvjet zapošljenja primjerice jasno diskriminira mlade. Apsurdno je da osoba koja upravo završava svoj studij i izlazi na tržište rada spremnija nego što će to biti nakon dvije godine boravka na burzi, ne može, ne dobiti, već ni prijaviti se na neki oglas za posao, zaključio. Zbog svega toga, nije neobično da hrvatske nade bolju budućnost traže vani. 

Ova incijativa se upravo protiv toga bori. Oni žele da mladi Hrvati i Hrvatice ostanu ovdje i rade posao koji žele u normalnim uvjetima, te tako grade uspješnu i zdravu okolinu.