Srednjoškolci koji misle svojom glavom: priča se o svemu, nema tabu tema

osobni arhiv debatantice

Neki poslije nastave odlaze na treninge, neki na kave, a neki svojim kućama kako bi večer proveli surfajući društvenim mrežama. No postoje srednjoškolci koji su uključeni u rad debatnih društava, pa preko tjedna odlaze na debatne rasprave i debatne kave. Iako to mnogim mladima zvuči apstraktno i komplicirano, radi se o raspravama koje potiču razvijanje komunikacijskih vještina.

Dorotei i Janu debatiranje je otkrilo koliko u društvu ima tema u kojima i mladi ljudi imaju interes, a stalne rasprave poboljšale su im komunikacijske vještine. Bilo im je dosta što srednjoškolci ne razmišljaju previše svojim glavama i gledaju na svijet prilično crno – bijelo, pa su se uključili u žive rasprave debatnog kluba. Danas su zbog toga samouvjereniji, ali i sposobniji za razgovor o raznim društvenim temama, i to puno više od svojih vršnjaka.

Bilo joj dosta mladih ljudi koji ne razmišljaju svojom glavom

Dorotea ide u drugi razred zagrebačke Pete gimnazije i ima želju upisati Medicinski fakultet. Ono po čemu se razlikuje od ostalih srednjoškolaca jest način na koji je odlučila provoditi slobodno vrijeme. S dolaskom u školu priključila se debatnom klubu i već dvije godine uspješno debatira.

– Bilo mi je dosta ljudi, koji prihvaćaju dogmatske istine i nemaju ih nikakvu potrebu istražiti te sve gledaju po pravilu karakterizacije crno-bijelo i ništa više. Rješenje svih mojih problema bila je debata, ispričala je Dorotea.
Naime debatni klub jest malena organizacija koju je pokrenula nekolicinih vrijednih mladih ljudi iz Hrvatskog debatnog društva, koji okupljaju učenike i pokušavaju im objasniti koliko je zapravo bitno i neophodno razmišljati i pravilno rasuđivati o svijetu oko sebe.

Osim Dorotee, u istoj školi je u debatni klub uključen 16-godišnji Jan koji je zaljubljenik u informatiku i kani upisati FER. Odlučio se debatirati jer su održani govori pred debatnim klubom nemjerljivo iskustvo i za prevladavanje nervoze i za stjecanje sigurnosti u sebe.

– Debata mi je pomogla da razvijem komunikacijske vještine, a naučio sam i bolje rješavati unutartimske konflikte, što je sposobnost koju možete primjeniti i bilo gdje drugdje, objasnio nam je Jan.

Pričaju o drogama i pobačaju, nema tabu tema

Osim boljih retoričkih vještina i veće samouvjerenosti koje će svatko postignuti kroz debatiranje, učenici iznimno poboljšaju svoje govorne sposobnosti.

– Govorne sposobnosti srednjoškolaca su bez pretjerivanja doista loše, a učenici imaju velik strah od govora u javnosti i mnogi smatraju da njihov glas ne može dovesti do bilo kakve promjene, kaže Dorotea.

No debata to može promjeniti, jer tjedni susreti tjeraju svakoga da razmišlja svojom glavom i bavi se nekim drugim temama, a ne samo ‘tko je stavio kakav Facebook status’ ili ‘što obući van u subotu’.

– Dosta često raspravljamo i o raznim kontroverznim temama, za nas nema tabu tema. Priča se o religiji, raznim uvjerenjima, legalizaciji droge ili pobačaja, priča mlada debatantica.

Rasturaju u raspravama sa srednjoškolskim kolegama

Debate vode studenti koji se druže sa srednjoškolcima, a nerijetko se nakon same debate rasprava nastavi u obližnjem kafiću. Sami debatni susret izgleda tako da se izabere određena tema, a onda debatanti obavljaju svoje malo istraživanje. Pri istraživanju čitaju razne novinske članke, gledaju zakonsku osnovu kroz Ustav, te dolaze na debatu.
Na samoj debati se afirmiraju timovi negacije i afirmacije, svaki od tri člana, koji svoje teze moraju argumentirati i objasniti. Tada slijedi rasprava, pa i konačni zaključak.

Osim debatiranja u školi, često puta se organiziraju i razni turniri za debatante, a mladi odlaze i na debatni ljetni kamp.
– Kroz sve te aktivnosti sam toliko usavršila svoje govorne sposobnosti, pa mi je sad sasvim svejedno držim li govor pred jednom ili tisuću i jednom osobom.

Osim toga na web raspravama i razmiricama na kavi, debatanti obično prednjače u odnosu na svoje srednjoškolske kolege, zaključila je Dorotea.

Dvoje ovih srednjoškolaca shvatili su da debata uči mlade ljude da razmišljaju svojom glavom, te da svaka priča ima svoje dvije strane i da ništa ne treba uzimati zdravo za gotovo. Zbog toga su postali tolerantniji, ali i svjesniji svijeta oko sebe.