Devet stvari koje niste znali o Albertu

Čupava glava, isplažen jezik i genijalan um je ono što većini ljudi padne na pamet kad se spomene Albert Einstein. Neki su ga smatrali luđakom, a gotovo svi ekscentrikom. O njemu su napisani deseci knjiga, Time ga je proglasio osobom 20. stoljeća i oči cijeloga svijeta su bile uprte u njega, ali je genijalni Nijemac krio nekoliko tajni koje su samo rijetki znali. Mi vam donosimo devet stvari o ovom genijalcu koje niste učili u školi.

Imao je slabu memoriju

Albert Einstein je imao briljantan um s kvocijentom inteligencije 160, no imao je vrlo lošu memoriju. Problem s pamćenjem je išao toliko daleko da je zaboravljao datum svog rođenja, a rođendane žene i sina ili pak godišnjice braka nećemo ni spominjati. Znalo se događati da ne uspije pronaći svoj dom pa bi satima lutao Princetonom u potrazi za njim.

Loš u pisanju engleskog i u neznanstvenim predmetima

Kada je mladi Albert pokušao upisati fakultet u Švicarskoj, ali mu to nije uspjelo. razlog tomu je što je promašio sve odgovore na pitanja iz geografije, povijesti i jezika pa se na ispit morao vratiti godinu kasnije. Navodno mu je najveći problem stvarao engleski jezik. Inače engleski mu je bio drugi jezik i govorio ga je sasvim solidno, no užasnih je problema imao kada je trebao pisati na njemu.

Zamalo predsjednik Izraela

Nakon smrti prvog izraelskog predsjednika Chaima Weizmanna u jesen 1952. godine, Albertu Einsteinu je ponuđeno da postane lider te mlade države. Već u poodmakloj dobi i sa manjkom interesa za društvene odnose Einstein odbija tu ponudu uz objašnjenje u kojem kaže da nema prirodne sposobnosti i iskustva da vodi ljude te kako je odveć star za tu odgovornu funkciju.

Izumio je frižider

Malo je poznato da je veliki fizičar izmislio frižider koji je radio na alkoholne pare. Einstein ga je čak i patentirao 1926. no nikad nije ušao u masovnu proizvodnju jer se uskoro pojavila tehnologija koja ga je učinila nepotrebnim. Na taj izlet u izumiteljske vode potaknuo ga je slučaj obitelji koja je otrovana sumpornim dioksidom koji je ispuštao frižider.

Bio je dobar glazbenik

Albertova majka je bila svjetski priznata pijanistica te je mladog čupavca već od najranijih dana tjerala da svira violinu. Kao što možete predpostaviti dječak je u početku izuzetno mrzio violinu. Mnogo je radije slagao kule od karata u čemu je navodno bio izuzetno dobar (jednom je složio čak 14 katova). Ipak kad se upoznao Mozartovu glazbu zavolio je violinu te je počinje strastveno svirati.

U sljedećih 60 godina Albert se svirajući opuštao kad bi rješavao neki zahtjevan problem, a povremeno je nastupao i na lokalnim koncertima.

Einsteinov mozak

O Einsteinovom mozgu je ispričano mnogo priča. Navodno je bio teži i naboraniji od prosječnog ljudskog mozga, a ovim organom slavnog fizičara je nakon njegove smrti postao opsjednut i Thomas Harvey, patolog s Princetona. On je prije kremacije Einsteinovog tijela izvadio mozak i sačuvao ga.

Uskoro je dobio i otkaz s Princetona jer je odbijao vratiti fizičarev organ. U sljedeća četiri desetljeća Harvey je Einsteinov mozak raskomadao u 200 dijelova te ga čuvao u dvije staklenke i proučavao. Harvey mozak vraća tek 1998. godine.

Često mijenjao državljanstva

Albert Einstein je rođen 14.ožujka 1879. godine u Ulmu, u Njemačkoj te je do sedamnaeste godine imao njemačko državljanstvo. Nakon toga iz nerazjašnjenih razloga postaje apatrid, odnosno ostaje bez državljanstva da bi 1901. dobio švicarsku putovnicu. U narednih 30 godina uzimao je austrijsko i njemačko državljanstvo koje je koristio paralelno s švicarskim. Godine 1933. zbog dolaska nacista na vlast, po drugi puta se odriče njemačke putovnice.

Tijekom Drugog svjetskog rata prihvaća poziv američkih vlasti i njihovu ponudu za državljanstvom, no ni tada se nije odrekao svoje neutralističke putovnice miroljubive Švicarske.

Popularnost i Einstein

Nije tajna da je ekscentrični fizičar nije bio sklon iznenadnoj popularnosti koja ga je zadesila nakon objave njegova epohalnog otkrića. Ljudi su ga zaustavljali na ulici i propitivali o teoriji što mu je posebno išlo na živce pa bi im znao reći da on nije Einstein te da ne zna ništa o toj teoriji.

Postoji i legenda da je njegov vozač bio amaterski glumac koji bi ga povremeno uspjevao zamijeniti na dosadnim predavanjima, no ta informacija nije potvrđena.

Slabo je govorio

Zanimljivo je da je maleni Albert jako loše govorio. Naime, po nekim informacijama prve je riječi progovorio tek s tri godine, a smislene rečenice slagati s devet. Njegovi su roditelji čak mislili da ima mentalnih problema, a čak i kasnije je imao problema u komunikaciji s ljudima iz susjedstva. Ipak, ništa od toga mu nije smetalo da postane jedan od ljudi koji su obilježili 20.stoljeće.