Što bi ti baka rekla? Kratki vodič o samostalnom životu
Suvremeni problem prevelike količine otpada možda traži stara rješenja. Pročitaj bakine savjete za razvoj navika u samostalnom životu.
09:45 19 h 10.11.2026
U maestralnom romanu nizozemskog pisca Harryja Mulischa, Otkrivanje nebesa (Fraktura, 2008.), dva anđeoska entiteta višega ranga vode neobičan, ezoteričan dijalog vezan uz njihovu ulogu u životima ljudskih bića; u kojoj mjeri se na njih može utjecati i usmjeravati ih u ovom ili onom pravcu, a u kojoj mjeri svoje živote vode u skladu s vlastitom voljom. Ton je polemičan; u igri su sudbine nekoliko ljudi kojima se izravno bave, ali na kocki je i nešto daleko krupnije: naime, sudbina kompletnog čovječanstva.
Ljudi su se, saznajemo, približili Tajni života. – Otkrili su našu najdubokoumniju zamisao, a to je da je život na kraju krajeva čitanje. Oni su sami Knjiga nad knjigama. Godine 1869. ta su prokleta stvorenja otkrila DNK u jezgri stanice, a mi smo sami sebe uvjerili da to nije tako važno, jer nikada neće doći na ideju da ta kiselina sadržava kôd i da ga sigurno nikada neće odgonetnuti, ali stotinu ljudskih godina kasnije tajno su genetsko pismo dešifrirali u detalje. Tim smo ih kôdom učinili odveć pametnima.
Posljedično, s jačanjem samosvijesti baziranim na tehnološkom napretku, došlo je i do slabljenja vjere u duhovne entitete poput spomenute dvojice pa i u samog Šefa, kako Svevišnjega nazivaju ovi anđeli koji po svoj prilici u hijerarhiji pripadaju Poglavarstvima, budući da su zaduženi i za pitanja znanosti.
Ljudi su, očarani vlastitim znanstvenim dostignućima, do kraja profanirali ta moćna bića i sveli ih na djetinje fantazme Superman. – A to je naša glupa krivica, reći će jedno od njih. – Stoljećima smo ovdje samozadovoljno spavali, a Satan-El u međuvremenu je učinio svoje.
Naime, što.
Pitanje svih pitanja glasi: odakle u čovjeku ta žudnja da shvati, da spozna, da zna, da razumije, da ovlada? Pa onda i pitanje dokle je u tome spreman ići, na što je spreman pristati, koliko je i što je spreman uložiti, koliko i koga pritom i za to žrtvovati? Koje granice je spreman prijeći, koliko visoko se popeti ili koliko nisko pasti?
Dolazi li taj poticaj u njemu – – ?od Boga? ili ?od vraga?? Godine 1578. pojavila se kronika, , u kojoj je riječ o njemačkom ?magu? koji je spomenutu žudnju osjećao dovoljno snažno da nije prezao ni od dogovora sa stanovitim Mefistofelesom, demonskim duhom, kojemu je u zamjenu za spoznaju ponudio dušu.
Anđeoski entiteti iz Mulischevog romana tu legendu o sklapanju ugovora dovode i u vezu s jednim drugim ?magom?, Šimunom iz , a tema se provlači u književnim djelima od kraja 16. stoljeća (Christopher Marlowe, , London, oko 1590.), preko Goethea pa do Thomasa Manna.
Ovdje stvari postaju zanimljive. Prema anđelima, iza sveg tog literariziranja stoji ni manje ni više nego Princ Tame, Lucifer, i njegov, hm, đavolski plan. ?Namjera je bila da se čovječanstvo posve uvjeri kako je pakt s đavlom književni proizvod: neobvezujuća priča o izmišljenom pojedincu koji žudi za znanjem i prodaje svoju dušu.
Time je jedan strašan, ponajmanje književan, ali itekako stvaran događaj do dana zemaljskog današnjeg ostao neprimijećen – da je Lucifer, naime, u tom istom posljednjem desetljeću šesnaestog stoljeća, također u Londonu, sklopio pakt s : kolektivni ugovor kojim je cijelo njemu prodalo dušu.?

Inače, na razmišljanje i pisanje o temi odnosa znanosti i religije/vjere potaknulo me listanje prije nekoliko mjeseci tiskanog
A tko ga je, koji to nesretnik, u ime čovječanstva potpisao? Pa, Bacon, Sir Francis Bacon, barun Verulamski i prvi vikont od Saint Albansa, filozof, pravnik i državnik, utemeljitelj novovjekovne znanstvene metodologije.
Podsjetimo se, Bacon je uveo kao temeljno načelo znanstvenog istraživanja, uveo je , zalagao se za pristup i čišćenje razuma od ?idola?, primjerice od ?idola teatra?, odnosno od nekritičkog prihvaćanja autoritetâ.
Zvuči posve moderno, zar ne? ?Cilj znanosti i filozofije jest opskrbiti ljudski život novim pronalascima i dobrima, ovladati prirodom, povećati čovjekovu moć nad prirodom, jer .?
S druge strane, neobično je što se upravo o njemu, rodonačelniku moderne znanosti, sve do danas ispredaju razne čudne i prečudne priče: te da je bio mason, te rozenkrojcer, te da je upravo on napisao djelâ pripisana Shakespeareu, Marloweu, Spenseru i Burtonu…
Štoviše, i u najnovije doba postojala su ezoterijska udruženja koja su čak tvrdila da Bacon uopće nije umro (na sâm Uskrs, 9. travnja 1626.), nego da je fingirao vlastiti pogreb i potom tajno napustio Englesku i putovao po Europi, pa i u Madžarsku i Rumunjsku (tko zna, možda je, Bože sačuvaj, svratio i u naše krajeve?), e da bi 1. svibnja 1684. ?uzašao? na ?drugu razinu?… Saznajemo od anđelâ da je, premda bistar mladić, sporo napredovao sve dok nije izdao svog dobročinitelja grofa Essexa, koji je zbog toga bio pogubljen.
Ugovor je s vragom time sklopljen i potpisan, a Bacon je strelovito napredovao intelektualno i na društvenoj ljestvici, e da bi – tko s vragom tikve sadi… – potkraj života bio optužen za korupciju, zatočen u Remet… oprostite, Toweru i izopćen iz visokog društva. Kako bilo, činjenica je da od Bacona počinje moderno znanstveno doba, naše doba.
?U nizu epohalnih djela dao je obrise svijeta u kojemu [će] znanost i tehnika… biti pretvoreni u internacionalno organizirano kolektivno poduzeće… Samo se tako moglo ostvariti potpuno ovladavanje prirodom, a znanstvena metoda mora biti metoda indukcije…?, reći će anđeo i zaključiti, ?premda ti i ja znamo da je jedina prava metoda suprotna: metoda dedukcije.? Anđeli valjda znaju o čemu govore.
Uglavnom, iz nebeske perspektive sve je ovdje na Zemlji otišlo doslovce k vragu i odlučeno je da se savez Boga i čovječanstva raskine. Jer, tehnologija je posvema preuzela primat nad teologijom, a bome i nad filozofijom, Slika nad Riječju i kompjuterske igrice nad školskom lektirom. Evo kako to komentira jedan od anđela: ?Doista si mislio da bi se taj izrod bilo čega odrekao?
Daj, molim te. Ono što imaju žele zadržati. Taj gad od Lucifera odlično radi svoj posao. Svakim novim otkrićem ljudi su otimali komadić naše svemoći i tako korak po korak demonizirali svoju stvarnost…
Svojim se raketama već kreću brže od vjetra, čak brže od zvuka, a jednoga će dana dostići brzinu svjetlosti, svojom su televizijom već gotovo sveprisutni, mogu vidjeti u mraku, mogu gledati unutrašnjost čovjeka a da ga ne otvaraju, svojim kompjuterima posjeduju totalitarni sustav upravljanja i kontrole, čime će izgurati tvoj odjel, mogu gledati elementarne čestice i već znaju što se događalo 10 na -43 sekundi nakon naše svjetlosne eksplozije…
Ako žele, oni mogu uništiti čak i Zemlju. Nemoj me krivo shvatiti, ali ta je sposobnost ipak bila naša povlastica… U dogledno će se vrijeme dokopati onoga nad čime imamo apsolutnu prednost: stvaranje života… Za početak virus, onda mikrob pa crv… pa će jednog dana proizvoditi ljude na svoju sliku i priliku… Ljudi će stoga nužno postati poput stvari.
Svakih dvanaest godina ljudsko se znanje udvostručuje – sada, 1985., oni znaju i mogu dvaput više nego 1973., a kad postanu svemoćni, bit će doslovce sve moguće tamo dolje. – što misliš, tko je smislio taj aforizam? Prokleti Francis Bacon, naravno… Lucifer je pobijedio, besmisleno je na to trošiti riječi.
Svojim đavolskim potezom s prevarantskim barunom pokazao se jačim, tu nema nikakve pomoći. Tijekom pet godina nakon Baconove smrti, Galileo i Descartes napisali su svoja glavna djela… početak modernog doba, čime je definitivno otvoren zlokobni put prema Auschwitzu, Hiroshimi i dekodiranju DNK…
Putem ljudskog tijela Lucifer njihovu dušu drži u šaci… zna da će oni radije pustiti da propadnu nebo i zemlja nego da se riješe svog auta. Pobrinuo se za to da se njihovo blaženstvo sada skriva u stvarima… A od duše se, dok traje , više neće imati što izgubiti jer je prodana vragu, izdana i pretaljena u strojeve…?.
Ispada po ovome da je poticaj, žudnja da se shvati, spozna, zna, razumije, ovlada… ?od vraga?. E sad. Bi li netko želio da mu vade zub bez anestezije? Ili da mu bez anestezije operiraju slijepo crijevo? Bi li se netko odrekao antibiotika za svoje bolesno dijete? Bi li netko odbacio cjepiva protiv velikih boginja, dječje paralize, hripavca…
Trebamo li zanijekati vrijednost kompjuterskoj tomografiji (CT), funkcionalnoj magnetskoj rezonanciji (fMRI) ili pozitronskoj tomografiji (PET)? Žali li netko zbog toga što može do svojih rođaka u Sjevernoj Americi stići za dvanaest sati umjesto za tri mjeseca?
Bi li se netko iskreno želio vratiti u doba prije električne energije? Naposljetku, koliko ljudi se spremno odreći televizora, računala ili mobitela i tko može zanijekati da te naprave mogu poslužiti i služe i u dobre svrhe pa u konačnici i za širenje ?
Kako bilo, očito je da je dvojbeno – premda primamljivo – sotonizirati tehnološki napredak i znanstvena postignuća, što pojedini propovjednici ovi i oni povremeno naprave, služeći se pritom i sami raznoraznim .
Inače, na razmišljanje i pisanje o temi odnosa znanosti i religije/vjere potaknulo me listanje prije nekoliko mjeseci tiskanog (, 2011., ur. A. Bogutovac), posebnog izdanja objavljenog povodom 300-te obljetnice rođenja tog neobično svestranog i zanimljivog hrvatskog znanstvenika, matematičara, fizičara, astronoma i filozofa, koji je uza sve to bio i svećenik, isusovac.
Njegova ga vjera po svoj prilici nije smetala da nastoji – nastavljajući koračati stopama spomenutog Sir Bacona – proniknuti u tajne prirode, i čitajući čime se sve bavio (kozmologija, fizika i metafizika, spoznajna teorija, arheologija…) i što je sve otkrio i izumio (geodetski stalci, kružni mikrometar, teleskop s vodom, vitrometar…) bjelodano je da je osjećao itekakvu žudnju da shvati, spozna, zna, razumije, ovlada… vjerujući dakako da to čini .

Nije se ipak, poput velikog Newtona, bavio alkemijom niti je poput dr. Fausta i Bacona potpisivao navodne ugovore s Nečastivim; koliko je poznato, držao se taj Dubrovčanin uzusa svoga reda. Teško je procijeniti koliko je u svojim istraživanjima time bio ograničen (možda bi, da je pristao na jezivi , danas bio poznatiji od ovih spomenutih?).
Ako je i bio ograničen, utoliko je fascinantnije koliko je toga doprinio znanosti svoga doba našijenac koji se u Parizu družio s enciklopedistom d’Alambertom i koji je 1761. u Londonu izabran za člana elitnog jer da je ?vrstan znalac astronomije i ostalih dijelova prirodne filozofije?.
Budući da mu se život odvijao usred stoljeća prosvjetiteljstva, pametan i nadaren kakav je bio, nije mogao a da ne sudjeluje u intelektualnim gibanjima, što ih je, kako u piše S. P. Novak, ?artikulirala skupina slobodnih i neklerikalnih mislilaca?, a sâm Bošković bio je ?oduševljen teorijskim aspektima znanosti i njezinom primjenom?.
Za pretpostaviti je da je i on dijelio temeljnu emociju toga doba, optimizam i vjeru da budućnost donosi neprekidni napredak pri čemu nije bio subverzivan spram suvremenosti u onoj mjeri u kojoj je to bio jedan Voltaire.
više je nego informativan i izvrsno je ilustriran (lik. ur. A. Holenda) i organiziran; uz natuknice koje se tiču njegovog znanstvenog rada i izumâ, možemo pročitati i one koje se odnose na njegovo diplomatsko djelovanje i nastavnički rad, na njegovo bavljenje pjesništvom, tu je i bibliografija Boškovićevih djelâ, literatura o njemu, kratki životopisi svih osoba koje se spominju u člancima, podaci o precima i obitelji…
Možete saznati zašto su Boškovića spominjali Nietzsche i Heisenberg, kao i to da bi ono što je u svjetskoj znanstvenoj literaturi poznato kao ?Laplaceov duh? bilo ispravnije nazvati ?Boškovićevim duhom? jer je ?hipotetičko inteligentno biće koje bi znalo položaje svih čestica u svijetu i njihove brzine gibanja pa bi na temelju toga… moglo predvidjeti sva buduća i znati sva prošla gibanja i zbivanja? upravo on prvi opisao.
Tu su informacije o kontinuumu realnih brojeva, sfernoj trigonometriji, o transformaciji geometrijskog mjesta, o zvjezdarnici u Breri (koju je Bošković osnovao 1764. i koja i danas djeluje), o geodetskoj trigonometrijskoj mreži i akromatskoj leći, itd., itd.
Nakon što se naputovao po Europi (Rim, Pariz, London, Beč, Gent, Bruxelles, Antwerpen, Rotterdam, Amsterdam, Haag, Köln, Bonn, Strasbourg, Heidelberg, München, Trent, Verona, Venecija, Carigrad (odakle je putovao u Varšavu preko Bugarske, Rumunjske i Moldavije)…, nakon što se narazgovarao s brojnim pripadnicima onodobne europske intelektualne i političke scene, i nakon što je napisao fascinantan broj radova, među ostalima i onaj u kojem se bavi građevinskom statikom kupole bazilike sv. Petra u Vatikanu, u posljednjem pismu što ga je pred smrt uputio sestri Anici napisao je: ?Pozdravi neputa i nepuču i moli Boga za mene, er sad imam potrebu veću nego igda prije od njegove pomoći. Moja se svrha približava; imam 76 godišta i ćutim slabos. S Bogom?.
Već i po tome možemo zaključiti da Ruđer Bošković nikakav ugovor nije potpisao.
Preuzeto s bloga gospon profesor Darka Milošića

Što bi ti baka rekla? Kratki vodič o samostalnom životu
Suvremeni problem prevelike količine otpada možda traži stara rješenja. Pročitaj bakine savjete za razvoj navika u samostalnom životu.
09:45 19 h 10.11.2026
Poznati su dobitnici Zlatne krede: Ljudi koji obrazovanje čine toplijim mjestom
Najveća dobra djela često su ona najtiša. Upoznajte četvero ljudi koji su osvojili nagradu Zlatna kreda zbog svoje dobrote.
15:16 1 d 09.11.2026
Što je zajedničko Malom princu, Beatlesima i Katarini Velikoj? Odgovor saznajte na Interliberu
Od 10. do 15. studenog održava se Interliber, a Školska knjiga sudjeluje u izložbenom prostoru paviljona 5. Evo koje naslove možete očekivati.
09:00 1 d 09.11.2026
Moja najdraža tradicija svake godine: Deset razloga zašto posjetiti Interliber
Od 10. do 15. studenoga Velesajam postaje središte svijeta knjiga. Donosimo 10 razloga zbog kojih Interliber vrijedi posjetiti.
09:20 1 d 09.11.2026
Održana konferencija portala srednja.hr Idemo u srednju!, dodijeljene nagrade Zlatna kreda
Portal srednja.hr proslavio je svoj 15. rođendan obrazovnom konferencijom pod nazivom ‘Idemo u srednju’.
16:59 4 d 06.11.2026
Donosimo ti zanimljiv vodič za jesenske dane: Svi sadržaji imaju nešto zajedničko
Ako ne znaš što sa slobodnim vremenom tijekom jesenskih dana, možda ti možemo pomoći. Napravili smo listu što vrijedi posjetiti.
17:35 4 d 06.11.2026
Poklon-bon za pripreme za maturu: Dovoljna je jedna prijava
Nemoj odgađati pripreme za državnu maturu do zadnjeg trena. MaXturine volonterke na Smotri Sveučilišta u Zagrebu čekaju te s poklon-bonom i nagradama.
14:54 5 d 05.11.2026
Studentski budžet: Koliko stvarno možete zaraditi uz faks?
Nakon izračuna mjesečnog budžeta, naš protagonist radi plan kako raspolagati svojim novcem. Koja je izračunica, saznajte u tekstu.
16:16 6 d 04.11.2026
Što se događa ove godine na Interliberu? Saznajte tko je glavni gost na sajmu
Pripremamo popise knjiga za ovogodišnji Interliber jer od 10. do 15. studenoga na Zagrebačkom velesajmu očekuje se više od 120.000 posjetitelja.
09:10 6 d 04.11.2026
Koliko puta nosiš iste traperice prije pranja? Studenti priznali, a jedno pitanje ih je sve zbunilo
Pitali smo studente o pranju rublja, a nagradno pitanje otkrilo je tko zna pravi redoslijed. Saznajte koju nagradu su osvojili.
13:31 8 d 02.11.2026
Svi koji su rođeni 2013. godine nikad nisu trebali raditi putovnicu: Znate li zašto?
Rođeni su iste godine kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Za one rođene nešto ranije, taj je događaj donio izvjesne promjene. Istražili smo koje.
12:10 11 d 30.10.2026
Na Interliberu ove godine i grafiti, BookTok i kvizovi: Evo što čeka srednjoškolce
Uz štandove s knjigama čekaju vas grafiti, kvizovi i susreti s piscima. Voditeljica Interlibera otkrila je sve o ovogodišnjem programu.
10:38 11 d 30.10.2026
Uprava za mlade u Ministarstvu obrazovanja ima novu ravnateljicu, evo tko je ona
Ravnateljica Uprave za podršku i osnaživanje mladih u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih sada je Ivana Barac Leko.
10:39 18 h 10.11.2026
Srednjoškolac Tin Boršić dobio je nagradu za borbu protiv nasilja. Upozorava na problem u školama i online ponašanje mladih, ali i odraslih.
17:00 1 d 09.11.2026
Dijete dovedeno u policijsku stanicu jer je bilo u izlasku bez roditelja: Znate li koja su pravila?
Za noćne izlaske pravila su jasna, od 23 do 5 sati dijete mlađe od 16 mora biti u pratnji roditelja ili drugih odraslih osoba.
11:46 1 d 09.11.2026
Škola obogatila svoju imovinu: Uveli hit aktivnost za učenike tijekom odmora
Iz Tehničke škole u Kutini obavijestili su učenike o jednoj novini - stolu za stolni tenis na školskom hodniku. Pozvali su ih i na čuvanje imovine.
11:38 1 d 09.11.2026
Milijunski posao na trasi autoceste A7: Dalekovod miču s vijadukta i prebacuju iznad budućeg tunela
Dva stara stupa uklanjaju se zbog buduće autoceste, a nova trasa prolazit će iznad tunela. Neće biti lako.
16:38 12 h 10.11.2026
Uređenje stanova za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom može krenuti nakon ugovaranja radova, ali jedna grupa ipak još uvijek čeka na izvođača.
16:35 12 h 10.11.2026
Besplatni vlak za umirovljenike i starije od 65: U pola godine 16 posto više korisnika
Stariji najčešće putuju u gradsko-prigradskom prijevozu Zagreba gdje je izdano i 30 posto profila. Slijede Zagrebačka i Osječko-baranjska županija.
16:27 13 h 10.11.2026
Pregled kod doktora čekate godinu dana? Evo kada imate pravo na putne troškove
Putne troškove dobivaju osigurane osobe upućene na pregled u 50 i više kilometara udaljenu ordinaciju. Doktor uz uputnicu mora izdati putni nalog.
16:25 13 h 10.11.2026