Deset nevjerojatnih činjenica o mozgu

Jedan od zasigurno najvećih misterija kad je u pitanju ljudsko tijelo je mozak. Koliko god se znanstvenici trudili otkriti nove činjenice i podatke o mozgu, on i dalje ostaje nedovoljno istražen i svakoga dana otkrivaju se neke nove činjenice o mozgu. Mi vam donosimo deset zanimljivih činjenica o mozgu, organu koji upravlja našim tijelima i sve drži pod kontrolom.

Svijest je ključan faktor snalaženja

Svakog jutra, nakon buđenja, postajete svjesni svijeta oko sebe. Ptica koje cvrkuću, ljudi koji se kreću, automobila koji stvaraju buku. Svijest je jedan od ključnih faktora za snalaženje čovjeka. Znanstvenici su se tek nedavno bacili na istraživanje ovog dijela ljudskog mozga. Jedan od najnovijih tema ovog istraživanja je kako procesi u mozgu vezani uz svijest pomažu u stvaranju subjektivnog iskustva. 

Duboko smrzavanje čuva mozak, ali odmrzavanje je problem

Jedna od popularnijih metoda produživanja života u zadnje vrijeme postaje i duboko smrzavanje. Mnogi poznati i slavni postali su dio ovakvog eksperimenta. Postupak je jednostavan: kad postanu svjesni da boluju od neizlječive bolesti, oni koji si to mogu priuštiti dadu se zamrznuti u posebnu tekućinu i tamo pričekati da se otkrije lijek za njihovu bolest.

Posebnost ove metode je da se pacijenti u svoje vodene, ledene otopine stavljaju naopačke, kako bi u slučaju curenja tekućine mozak ostao najduže sačuvan. Ipak, koliko god to bilo zanimljivo, metoda naknadnog odmrzavanja ljudi još uvijek nije otkrivena, pa i očuvanje mozga u ovom slučaju ima slabu korist.

Misterij smrtnosti

Postoje dvije teorije zašto ljudi stare. Prva je da je to u ljudskoj prirodi i genetici da ljudi s vremenom ostare, ali i da to ima neke pogodnosti za ljude, Druga teorija nije tako optimistična. Ona tvrdi da se to događa zbog starenja moždanih stanica, pa time ljudi gube neke mogućnosti i sposobnosti koje imaju kao mladi.

Starenje mozga dolazi u kompletu s fizičkim starenjem, no pri rođenju svatko od nas ima bezbroj mogućnosti za moždani i fizički razvoj. Dok znanstvenici ne otkriju lijek za starenje mozga, preporučljive metode za stariju populaciju su mnogo čitanja, informiranja i bilo kakve aktivnosti koja će im pomoći održati mozak mladim.

Priroda protiv gena

Znanstvenici su nedavno otkrili kako i geni, osim okoline u kojoj osoba živi utječu na moždani razvoj pojedinca. Naša okolina, proces razvoja, genetsko nasljeđe, razina stresa, posao i ono sve što čini nas, zapravo na svakoga utječe individualno i omogućuje poseban razvoj pojedinca unutar društva.

Svaki, ali i najmanji detalj može biti zaslužan za bolji ili lošiji razvoj svakoga od nas. Idući put kad se odlučite sjesti pred TV, mislite malo na svoje moždane vijuge i bolje ih zaposlite knjigom. Vaš mozak bit će vam zahvalan.

Smijeh godi mozgu, ali humor ostaje misterij

Smijanje odlično utječe na mozak. Za vrijeme dobrog smijanja, tri dijela mozga postaju aktivnija: osoba počinje više razmišljati, više se kretati i intenzivnije osjećati emocije. No, i dalje ostaje misterij zašto su nekom pojedine šale šaljive i smiješne dok drugima nisu.

Komične priče i situacije ljude ne samo da čine sretnima već pokreću mozak i potiču osobu na pozitivniji stav, smijeh čak sagorijeva i kalorije. Novi savjet je da se svi odmaknemo od dosadnih ekrana i organiziramo večer pričanja šala s prijateljima. Tko zna koje sve nove šale možemo čuti, ali i zapamtiti.

Kako funkcionira pamćenje?

Zanimljivo je kako se netko sjeća svog prvog poljupca čim na njega pomisli, dok drugima treba puno vremena da se sjete i jučerašnjeg ručka. Ljudi različito pamte različite situacije. Ipak, nekad pamte i stvari koje im se nisu dogodile.

U kutiju sjećanja u sivoj kori velikog mozga ljudi pohranjuju postojeća i nepostojeća sjećanja. Najbolji način da budete sigurni da je sjećanje stvarno jest da se prisjetite konteksta nekog događaja. Ako ga se ne možete sjetiti, velika je vjerojatnost da se to nije dogodilo. Onda, jeste li se sjetili svog prvog poljupca? 

Mozak kontrolira sustave za održavanje

Unutar mozga postoji i dio koji se bavi kontrolom ljudskih funkcija na dnevno – noćnoj bazi. Mozak po tjelesnim karakteristikama, kao što su temperatura tijela ili krvni talk, kontrolira djelovanje ljudskih organa bez obzira na doba dana.

Mozak ima svoj biološki sat koji se ponekad može i poremetiti, kao na primjer pri promjeni vremenskih zona ili kontrolom pojedinog hormona. Znanstvenici pokušavaju osmisliti kako napraviti da neke izvanjske promjene ne utječu na biološki sat u mozgu. 

Fantomski udovi i funkcija mozga

Ponekad, nakon odstranjenja nekog organa, ljudi osjećaju kao da ga još uvijek imaju. Poseban je to osjećaj koji stvara mozak. Znanstvenici tvrde da i nakon amputacije nekog dijela tijela, mozak i živci stvaraju posebne veze koje mogu stvoriti osjećaj da je amputirani dio još uvijek na svom mjestu.

Također, ovakve teorije samo potvrđuju da mozak ima veliki utjecaj na ovu vrstu osjećaja. Mozak se toliko navikne na dijelove kojima upravlja da i nakon amputacije on i dalje upravlja nepostojećim dijelovima.

San važniji od hrane i pića

San je kružna pojava koja je nužno potrebna sisavcima za preživljavanje. Ipak, ljudi provedu trećinu svog života u snu. Osim za odmor tijela, san je važan i za odmor mozga. Dok spavamo, postoje dvije faze ključne za mozak. Prema teorijama, faza sporog pomicanja očiju služi za odmor mozga, ali i smanjenje tjelesnih funkcija.

Faza brzog pomicanja očiju važna je jer u njoj mozak radi. Što točno radi, ni znanstvenici nisu sigurni. Možda sabire sjećanja, pronalazi rješenja ili stvara zbirku preko dana sakupljenih podataka. U svakom slučaju, tko god ne spava dovoljno, šteti svom mozgu, pa ipak razmislite o nekoliko minuta drijemanja, čisto za dobrobit svog mozga.

Zašto sanjamo?

Postoje dva objašnjenja zašto sanjamo. Jedan je čisto fizičke prirode, a to je da sanjamo jer nam se preko noći moždane stanice povezuju i na taj način vježbaju mozak. Druga teorija tvrdi da se u snu ljudi bore s emocijama i događajima kojima preko dana nisu posvetili dovoljno pozornosti.

Dok sanjaju, ljudi mogu pronaći rješenja, ali i posložiti sjećanja. Ipak, svi se slažu da je snove teško definirati jer svatko ima posebno viđenje što su to snovi. Jedina poznata činjenica jest da se snovi događaju u fazi brzog pomicanja očiju, odnosno REM fazi.

Savjeti o mozgu i nisu baš za zafrkavanje. U svakom slučaju, mozak je nešto što svima dugo treba, pa je  zadatak svakog od nas da što bolje čuvamo svoju mističnu pokretačku kutiju u glavi. Jer, ovisno kako budemo mi pazili na mozak, on će nam sve vratiti u potrebnoj situaciji.