Agronomija: pregled mrkvi ili vlastito gospodarstvo?

Wikipedija kaže: Agronomija je znanost o obradi zemlje (poljodjelstvo) i o poljoprivredi općenito. No, što kažu studenti Agronomskog fakulteta? Studenti Luka, Marko i Ivan otkrivaju što vas čeka nakon što upišete dotični fakultet. 

Smjerovi koje možete upisati na preddiplomskom su: Agrarna ekonomika, Agroekologija, Animalne znanosti, Biljne znanosti, Ekološka poljoprivreda, Hortikultura, Krajobrazna arhitektura, Poljoprivredna tehnika, Zaštita bilja, te studij Mediteranska poljoprivreda koji se provodi u Splitu. 

Apsolventa agronomije, upitali smo koliko je fakultet zahtjevan, a Ivan nam je rekao:

Za prosječno nadarenog studenta koji želi samo popuniti indeks i dobiti diplomu, to može relativno lagano uspjeti, izuzev nekih modula koji su klasično problematičniji. Većina modula sastoji se od predavanja i vježbi koje su obavezne, i većinom su laboratorijske. Na njih se potroši dosta vremena.

Količina terenske nastave nije na svim smjerovima ista pa nam se tako Marko (smjer Biljne znanosti) požalio kako se na preddiplomskom ne ide puno na teren, iako je fakultet sam po sebi takav da zahtjeva terensku nastavu. Luka sa smjera Agroekologije nema taj problem, te nam nabraja lokacije na koje su išli: Sljeme, Zadar, Biograd, Slavonija…

Pokaže ti profesor sliku, a ti na latinski i na hrvatski moraš reći kako se zove. Dvjesto i nešto biljaka sam učio napamet. Dobio sam 4! sav ponosan nam prepričava Luka jedno od traumatičnijih ispitivanja s Agroekologije. Nadodaje i kako se najviše mučio s biokemijom, a na pitanje zašto, daje jednostavan odgovor: Preteško je!

Što se može raditi nakon fakulteta? Evo opsežnog odgovora apsolventa Ivana:

Neki od boljih studenata se zaposle kao znanstveni novaci, te nastave svoje usavršavanje na nekom od brojnih zavoda koji se bave raznim istraživanjima. Dosta studenata je upisalo ovaj faks jer već u obitelji ima uhodan neki posao u kojem se mogu primijeniti znanja stečena na Agronomskom fakultetu. Za njih je posao već osiguran.

Za druge studenta nije tako lako naći posao, a oni koji ga nađu obično rade u nekoj proizvodnji ovisno o smjeru koji su završili, ili u firmama koje se bave trgovinom određenim poljoprivrednim proizvodima, zaštitnim sredstvima ili mehanizacijom.

Njegov mlađi kolega Luka ima svoju verziju mogućnosti zapošljenja: Mogu radit u Todorića odmah, samo nije neka plaća. Mogu imati svoje gospodarstvo, mogu raditi kao inspektor. Ulaskom u EU ti ne možeš prodati ovoliku karotu (pokazuje rukom veličinu mrkve) kao prije na pazaru, ona mora bit točno određena, a ove druge idu u preradu- Znači od nje će se praviti npr. sok.

Još neke sitnice o agronomiji: 

– 40 posto sredstava EU daje za agronomske znanosti

– Odnos profesor-asistent je ponekad konfuzan pa je teško saznati točne inf. o datumima kolokvija i slično 

-To ste već negdje učili! jedna od poštapalica profesora

– Ono najbitnije: menza je blizu fakulteta!