Inspektori otkrili rad na crno u instrukcijama: Kazne u Hrvatskoj i po više tisuća eura

Instrukcije su postale svakodnevica za velik dio hrvatskih učenika, no dio ponuđača taj posao obavlja izvan zakonskih okvira. Državni inspektorat tijekom 2025. godine nadzirao je oglase i u više je desetaka slučajeva utvrdio neregistrirani rad. Novčane kazne dosežu gotovo 4.000 eura samo za obavljanje neregistrirane djelatnosti, a dodatne su propisane i za oglašavanje takvih poslova.

U Facebook grupama, online oglasnicima, na autobusnim i tramvajskim stanicama pa čak i rasvjetnim stupovima – sve ovo lokacije su na kojima možete uočiti oglase za instrukcije iz raznih školskih predmeta. I to za sve uzraste – od najmlađih osnovaca pa sve do onih za studente. Međutim, nije tajna da neki taj posao obavljaju ilegalno. I da inspektori to prate.

Državni inspektorat lani otkrio 41 slučaj oglašavanja i obavljanja instrukcija na crno

Od Državnog inspektorata tražili smo podatke o ilegalnoj ponudi za 2025. godinu.

– Tržišna inspekcija Državnog inspektorata je u 2025. godini, vezano uz možebitno obavljanje neregistrirane djelatnosti pružanja poduka izvan obrazovnog sustava (instrukcije), obavila ukupno 56 inspekcijskih nadzora te je utvrđen 41 slučaj oglašavanje navedenih usluga bez registracije kao i obavljanje neregistrirane djelatnosti. U slučajevima utvrđenih povreda ističemo da su poduzete upravne i/ili prekršajne mjere podnošenjem optužnih prijedloga i izdavanjem prekršajnih naloga, navode iz Državnog inspektorata.

Oni koji bi željeli obavljati ovakav posao morali bi proučiti Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti jer on propisuje što se smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti, iznimke, sudionike, ovlasti za suzbijanje neregistrirane djelatnosti, nadzor nad provođenjem Zakona, upravne mjere te prekršajnopravne sankcije. Člankom 2. navedenog Zakona je propisano da se odredbe tog Zakona ne primjenjuju na obavljanje neregistrirane djelatnosti sankcionirane posebnim zakonom, dodatno napominju iz Državnog inspektorata. Pitali smo inspektorat i prate li oglase sami ili je riječ o prijavama te kakve su kazne.

– U slučaju obavljanja neregistrirane djelatnosti te oglašavanja istih, ističemo da takvi nadzori uključuju prethodno obavljanje istražnih radnji od strane inspektora u cilju utvrđivanja svih činjenica vezano uz obavljanje neregistrirane djelatnosti i oglašavanja bez registracije, što tada predstavlja obavljanje neregistrirane djelatnosti. Također, člankom 10. Zakona propisane su prekršajne sankcije, odnosno ukoliko se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da fizička osoba obavlja neregistriranu djelatnost propisane su novčane kazne u iznosu od 1.327,23 eura do 3.981,68 eura, te u slučaju oglašavanja neregistrirane djelatnosti novčane kazne u iznosu od 663,61 euro do 1.327,23 eura, odgovorili su nam iz Državnog inspektorata.

Ponuda ne iznenađuje: Visok postotak hrvatskih učenika koristi instrukcije

Da su instrukcije unosan posao i da je do zarade lako, danas više ne iznenađuje jer su mnogi svjesni visoke potražnje. Još je 2022. Institut za društvena istraživanja objavio rezultate svog istraživanja o tome koriste li učenici i koliko često privatne instrukcije pa je javnost tada dobila detaljan uvid u učestalost ove prakse. Ono je pokazalo da svaki drugi gimnazijalac ide na instrukcije, njih gotovo petina redovito, a ukupno gotovo 40 posto učenika imalo je barem jednom takav plaćeni aranžman. U istraživanju je sudjelovalo 20.476 osmaša, drugaša i maturanata.

Fenomen pohađanja instrukcija, odnosno priprema za maturu, izražen je i kod učenika završnih razreda srednjih škola. Tako je istraživanje koje je 2025. proveo VALICON za portal srednja.hr pokazalo da je 62 posto učenika je išlo na instrukcije ili pripreme za državnu maturu, što pokazuje da se na dodatan način priprema za maturu, izvan matične srednje škole, odlučuje velik broj učenika. Instrukcije su se najviše pohađale iz matematike (85 posto), hrvatskog jezika (41 posto) te fizike (27 posto).

Istraživanjem odlazaka na instrukcije, i to onima iz matematike, bavilo se i PISA istraživanje provedeno iste godine, a čiji su rezultati objavljeni 2023. Oni pokazuju da je 70 posto hrvatskih učenika u analiziranoj školskoj godini imalo barem jednu vrstu dodatne poduke iz matematike, dok je oko 17 posto njih imalo dvije. Najčešće je to bila individualna poduka s nekom osobom ili videosnimke poduke koju vodi neka osoba. U analizi PISA istraživanja stoji i da su u najmanjoj su mjeri učenici učili ili vježbali u većoj skupini od osmero ili više učenika. P

– Povezanost između pohađanja dodatne poduke iz matematike i postignuća u matematičkoj pismenosti za hrvatske je učenike statistički značajna i negativna (r = -,067; p = ,000), što upućuje na zaključak da su učenici vjerojatno pohađali dodatnu poduku iz matematike radi nadoknade i ovladavanja nastavnim sadržajem koji nisu uspjeli savladati na nastavi, stoji u analizi Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).