Stručnjaci misle da je karijerno usmjeravanje potrebno i prije sedmog razreda: 'Odluka ima dugoročne posljedice'

Tim znanstvenika s  Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. tri godine prati više od 1.200 učenika strukovnih škola kako bi ustanovili jesu li zainteresirani za struku za koju se školuju. Iako učenici tvrde da su zadovoljni školama koje su upisali, postoji raskorak u tome što jednog dana žele raditi i za što ih škole obrazuju. Naime, autori istraživanja zaključili su da u osnovnim školama treba provoditi sustavnije i dugoročno profesionalno usmjeravanje, a bilo bi najbolje da se s njim započne i prije sedmog razreda.

Pri upisu srednje škole mnogi učenici ne znaju čime se žele baviti u životu. Za učenike koji upisuju strukovnu školu ta odluka dalekosežno oblikuje njihov karijerni put. Zato dodatno zabrinjava što je velik broj učenika nakon upisa slabo zainteresiran za struku.

Znanstvenici s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u sklopu projekta ‘Usklađenost interesa učenika i strukovnih srednjoškolskih programa: Mjerenje, praćenje, uzroci i posljedice kongruencije’ (VETfit) proveli su istraživanje usklađenosti interesa učenika i strukovnih srednjoškolskih programa u kojem donose zaključak da je učenicima u osnovnoj školi potrebno ozbiljnije karijerno usmjeravanje.

U istraživanju je sudjelovalo 19 strukovnih škola iz Splita, Zagreba, Varaždina, Pučišća, Šibenika, Ivanić-Grada, Vinkovaca, Bjelovara i Moravica. Ankete je ispunilo preko 1.200 učenika prvih razreda, a istraživači su proveli intervjue i fokusne grupe s oko 70 nastavnika. Iako većina učenika u anketama izvještava da su zadovoljni programom škole koju su upisali, pokazuje se da njihov profil profesionalnih interesa objektivno nije usklađen s profilom struke za koju se školuju.

‘Dio učenika već pri upisu bira programe za koje ima relativno nizak interes’

Znanstvenici zaključuju da ova nekonzistentnost može upućivati na to da i učenici čiji interesi nisu u skladu s odabranom strukom osjećaju pripadnost svojoj školi. Znanstvenici navode da je interes učenika relativno stabilan tijekom obrazovanja te ili ostaje na istoj razini ili pokazuje vrlo blag pad. Za objašnjenje ovih nalaza obratili smo se voditelju projekta dr. sc. Toniju Babaroviću te članicama projektnog tima dr. sc. Eti Krpanec i Nensi Tomac, mag. psych.

– Dio učenika već pri upisu bira programe za koje ima relativno nizak interes. Budući da istraživanja pokazuju da su profesionalni interesi prilično stabilni tijekom vremena, malo je vjerojatno da će samo školovanje u određenoj struci značajno povećati njihov interes. Primjerice, ako učenik s izraženim interesom za rad s ljudima upiše tehničku struku, nije realno očekivati da će mu se ona s vremenom početi sviđati. Stoga bi primarni fokus trebao biti na tome da učenici donose informirane odluke u skladu sa svojim interesima već pri upisu, odgovaraju nam znanstvenici.

Kako povećati interes učenika?

Nastavnici s kojima su razgovarali istaknuli su da učenici često imaju romantiziranu sliku pojedinih zanimanja te se nakon početka školovanja suočavaju sa stvarnošću struke. Napominju da kod nekih to dovodi do razočaranja i dodatnog pada interesa, zbog čega je važno osigurati da učenici prije upisa dobiju točne i realistične informacije o zanimanjima za koja se obrazuju.

– Kao ključne čimbenike za povećanje interesa učenika nastavnici su istaknuli veći naglasak na praktičan rad i povezivanje teorije i prakse, rad s najnovijom opremom i u dobro opremljenim kabinetima, individualizirani pristup nezainteresiranim učenicima te što češće povezivanje gradiva sa stvarnim životom. Također su naglasili važnost uključivanja stručnjaka iz prakse i drugih oblika neposrednog susreta učenika s realnim radnim okruženjem, navode istraživači.

Međutim smatraju da je za interes učenika ključno to da su doista upisali školu koja im odgovara. Zrelost za donošenje karijernih odluka u osnovnoj školi ne povećava se ujednačeno kako se vrijeme odluke približava, već naglo ‘skoči’ u trenutku kad moraju donijeti odluku. Istraživači smatraju da bi cilj karijerno usmjeravanje trebalo učenike potaknuti da što prije počnu razmišljati o karijeri te zato smatraju da bi trebalo početi najkasnije u sedmom razredu osnovne škole, a idealno i ranije.

Je li ocjenjivanje problem?

Također da bude učinkovito, smatraju da usmjeravanje mora biti kontinuirano i dugotrajno, a ne samo jednokratna aktivnost. Smatraju da bi učenici tako upoznali vlastite interese, sposobnosti i vrijednosti i prikupili informacije o svijetu rada te imali vremena isplanirati svoj profesionalni put. Djeca u praksi nemaju jednak pristup profesionalnom usmjeravanju, ako ga uopće imaju, te je zato tim znanstvenika sastavio platformu Put karijere, na kojoj učenici mogu ispuniti upitnik za usmjeravanje koji će im dati automatiziranu i personaliziranu povratnu informaciju. Na poveznici su dostupni i materijali za provedbu radionica te korisne informacije za roditelje, nastavnike i stručne suradnike.

Međutim kad bi učenici i bolje poznavali svoje interese, izbor im ograničavaju ocjene iz osnovne škole. U istraživanju mnogi su učenici naveli da su školi i struku morali odabrati na temelju prosjeka ocjena.

– Dokle god sustav ocjene postavlja kao glavni kriterij upisa, učenicima sa slabijim osnovnoškolskim uspjehom bit će izazovno uskladiti vlastite interese i želje s realnim obrazovnim mogućnostima. Pritom treba imati na umu da odluka o upisu srednje škole ima dugoročne posljedice za daljnje obrazovanje i zapošljavanje. Iz tog razloga, bilo bi poželjno da prosjek ocjena u dobi od 14 godina ne bude gotovo jedini temelj tako važne karijerne odluke, navode istraživači.

Istraživanje se nastavlja na jesen

Smatraju da je važno i osigurati da sustav bude prohodniji, odnosno da učenici kasnije mogu lakše promijeniti obrazovni ili karijerni smjer. Kao jedno od mogućih rješenja istraživači navode jednostavniji pristup državnoj maturi i upisu na visoko obrazovanje.

Tim Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar zasad je proveo dva vala istraživanja, a završni val planiraju provesti ove jeseni, a time će dovršiti longitudinalno praćenje učenika tijekom tri godine. Ovi godine proveli su i anketno ispitivanje iskustava nastavnika i mentora stručne prakse. Školama koje su sudjelovale u istraživanju njihovi partneri izradit će web-upitnike koji će učenicima zainteresiranima za upis tih škola omogućiti da procijene u kojoj mjeri ponuđeni programi odgovaraju njihovim interesima. Dosadašnje rezultate istraživanja tim je među ostalim predstavio na konferenciji školskih psihologa ‘Horizonti snage‘ održanoj ovog tjedna na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

– Nalazi našeg trenutačnog projekta, ali i prethodnih projekata našeg istraživačkog tima koji su se bavili karijernim putevima mladih, jasno ukazuju da učenici trebaju snažnu podršku pri donošenju karijernih odluka. Prema tome, svakako se nadamo da će naši rezultati skrenuti pozornost nadležnih institucija na ovo važno pitanje. Svi učenici, neovisno o svojim okolnostima, trebali bi imati pristup kvalitetnom i kontinuiranom karijernom usmjeravanju. Nadamo se da naša platforma ‘Put karijere’ također pridonosi tom cilju, zaključili su autori istraživanja.