Kako gradišćanski Hrvati uče svoj jezik: 'Često moramo sami kombinirati program'

Gradišćanski Hrvati u Austriji i dalje njeguju svoj materinji jezik, a inačica hrvatskog koju govore znatno se razlikuje od modernog hrvatskog jezika. U Gradišću (Burgenland) imaju svoje vrtiće i osnovne škole, a brojne srednje škole nude nastavu Hrvatskog i izborne predmete poput hrvatskog folklora i sviranja tamburice. Međutim hrvatski se u Austriji ne uči samo u Gradišću. Profesorica Mirjana Kukavica, koja predaje Hrvatski u Dopunskoj školi u Salzburgu, priča nam da imaju 60 polaznika i da svake godine organiziraju dvodnevni izlet u Hrvatsku.

Danas je Međunarodni dan materinjeg jezika, a tom prigodom istražili smo kako Hrvati u Austriji uče svoj jezik. Prema podacima navedenima na stranici Vlade u Austriji živi oko 90.000 Hrvata. Većinu čine ekonomski migranti koji u Austriju doseljavaju proteklih stotinjak godina, no zastupljeni su i gradišćanski Hrvati, koji su ondje doselili još u 16. stoljeću.

Jezik kojim gradišćanski Hrvati govore značajno se razlikuje od modernog hrvatskog. Naime Hrvati su na područje današnjeg Gradišća došli prije 500 godina, kad su današnja Hrvatska i Austrija bile u istoj državi, Austro-ugarskoj. Nakon raspada države, većina tog stanovništva pripala je austrijskoj pokrajini Gradišću (Burgenland), dok su neka sela pripala Mađarskoj i Čehoslovačkoj.

Gradišćanski hrvatski jezik nastao je na osnovi čakavskog dijalekta, a danas ga govori više od 16.000 osoba u Gradišću, 2.500 osoba u Beču i oko 700 osoba u ostalim austrijskim saveznim pokrajinama. Zadržao je arhaične forme i izraze i zvuči u neku ruku kao da je zamrznut u vremenu, jer se razvijao posve odvojeno od modernog književnog jezika.

U Beču je prvi hrvatski vrtić otvoren još 1993. godine

Europski istraživački centar višejezičnosti i učenja jezika (European Research Centre on Multilingualism and Language Learning) objavio je opširnu publikaciju o hrvatskom jeziku u austrijskom obrazovnom sustavu, u kojoj je opisano kako Hrvati u Austriji uče svoj materinji jezik tijekom vrtića, osnovnog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja.

Odjel za manjinsko školstvo nadležno je tijelo za uvođenje i održavanje hrvatskoga manjinskog jezika u obrazovnom sustavu, a uz njega važne su i kulturne organizacije poput Hrvatskog kulturnog društva i Hrvatskog kulturnog i dokumentarnog centra te Hrvatskog štamparskog društva. Hrvatsko štamparsko društvo objavljuje razne obrazovne materijala poput slikovnica na gradišćanskom hrvatskom i tjednik Hrvatske novine.

Zakon o odgoju i skrbi za djecu u Gradišću iz 2008. propisuje najmanje 12 sati tjedne uporabe hrvatskoga jezika u dvojezičnim ustanovama. U pojedinim grupama odgojitelji s djecom cijelo vrijeme komuniciraju na hrvatskom, dok u drugima samo uče hrvatske brojalice i dječje pjesme. U Beču je 1993. godine otvoren privatni hrvatski vrtić Viverica smješten u prostorije Hrvatskog centra. Ondje je hrvatski jedini jezik komunikacije između odgojitelja i djece, a koristi se i gradišćanska varijanta i standardni hrvatski jezik.

Učenici mogu učiti svirati tamburicu i plesati hrvatske foklorne plesove

Što se tiče osnovne škole, hrvatski se može učiti kao strani jezik. U Gradišću 23 osnovne škole navedene su kao dvojezične, a četiri eksplicitno navode da poučavaju na gradišćanskom hrvatskom. Prema podacima Odjela za manjinsko školstvo u Gradišću, u školskoj godini 2019./2020. 1.345 učenika pohađalo je 23 dvojezične škole s njemačkim i hrvatskim kao nastavnim jezicima u Gradišću.

U Austriji postoji samo jedna dvojezična srednja škola, a nalazi se u Borti (Oberwart), u južnom dijelu Gradišća. Treba naglasiti da osnovna škola u Austriji traje samo četiri godine, dok je srednja podijeljena na niže i više razrede i traje osam godina. Dvojezična srednja škola Borta podijeljena je u dvije dvojezične skupine, njemačko-hrvatsku i njemačko-mađarsku. U njoj je hrvatski obvezan predmet od prvog razreda, u nižim razredima učenici ga slušaju četiri, a u višima tri sata tjedno, a predmetna nastava održava se na njemačkom i hrvatskom. Kao izborni predmeti nude se i manjinske tradicije, poput tamburice i folklornog plesa.

Srednja škola ‘Franz Liszt’ u Gornjoj Pulji ima ‘panonski smjer’ s hrvatskim ili mađarskim kao drugim jezikom koji uče tri sata tjedno u nižim razredima uz mogućnost nastavka u višima. Nastava jezika organizirana je u malim skupinama, a učenike poučavaju i izvorni govornici. U školi postoji izborni predmet tamburaški orkestar, a svi učenici izrađuju radijske priloge na hrvatskom jeziku kao oblik jezične prakse. Takav razred postoji i u Gimnaziji Željezno uz uvjet da ga pohađa najmanje 12 učenika. U Gimnaziji Biskupije Željezno hrvatski se može učiti kao drugi strani jezik i kao izborni predmet u višim razredima.

Studij Hrvatskog u Austriji

U nižim razredima srednjih škola koristi se gramatika gradišćanskohrvatskog jezika na njemačkom jeziku koju je sastavio Ivan Rončević, objavljena 2017. godine. U višim razredima poučava se samo standardni hrvatski jezik. U okviru strukovnog obrazovanja hrvatski je dio kurikuluma strukovne škole za elementarnu pedagogiju za Gradišće u Borti, gdje se obrazuju odgojitelji za dvojezične dječje vrtiće.

Standardni hrvatski jezik može se studirati u okviru studija bosansko-hrvatsko-srpskog jezika na odsjecima za slavistiku te na prevoditeljskim odjelima Sveučilišta u Beču, Grazu i Klagenfurtu. Bečki Odsjek za slavistiku redovito nudi jezični tečaj i didaktičku izobrazbu za gradišćanskohrvatsku varijantu, sa seminarom o manjini iz različitih perspektiva (povijest jezika, književnost i kultura).

‘Svake godine napravimo dvodnevni izlet u Hrvatsku’

Razgovarali smo s Mirjanom Kukavicom, nastavnicom hrvatskog jezika iz Hrvatske dopunske škole u Salzburgu. Škola djeluje već 28 godina, a uz nju ondje radi još dvoje nastavnika. Kod njih nastavu pohađaju djeca rođena u Austriji, čiji su roditelji ili djedovi i bake iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine

– Nastava se izvodi svake subote dva školska sata. Radimo po kurikulumu za nastavu u inozemstvu i koristimo knjige iz Hrvatske. Većinom od Školske knjige ili Alfe. Međutim djeca su različitog uzrasta i različitog predznanja pa često moramo sami kombinirati program. Trenutačno imamo 60 učenika od prvog do osmog razreda. Svake godine s djecom i roditeljima napravimo dvodnevni izlet u Hrvatsku i tako nekako zaokružimo školsku godinu, ukratko nam je ispričala profesorica Kukavica.

Uz nastavu hrvatskog integriranu u obrazovni sustav, više udruga te različite institucije i organizacije nude tečajeve hrvatskog za odrasle, koji se uglavnom održavaju radnim danima navečer. Tako potomci Hrvata koji nisu imali prilike naučiti svoj materinji jezik u školi imaju prilike naučiti ga kasnije tijekom života, ako su za to zainteresirani.