Biraju li maturanti studij srcem ili glavom? Istraživanje Sveučilišta dalo zanimljiv odgovor
Istraživanje provedeno među 577 brucoša pokazalo je da je čak 75 % maturanata faks odabralo iz ljubavi prema području studija.
08:05 2 d 09.03.2026
15. veljača 2026.

Montessori igra | Foto: Pexels
Preostalo je manje od tjedan dana do početka upisa šestogodišnjaka u prve razrede osnovnih škola. Redovni upisi počinju 16. veljače i traju mjesec dana, odnosno do 15. ožujka. Kao i protekle godine oni se provode elektroničkim putem, kroz sustav osnovne.e-upisi.hr preko portala e-Građani.
Prije redovitog upisa u prvi razred stručno povjerenstvo škole utvrđuje psihofizičko stanje djeteta, a djetetu se upis u prvi razred može odgoditi najviše za godinu dana. Roditelji neke djece mogu misliti da njihova djeca još nisu spremna za pohađanje nastave, a razlozi za to mogu biti različiti, od nedostatka pažnje do socijalne zrelosti djeteta.
Možda niste čuli za njih, no u Hrvatskoj postoje pripreme za upis u 1. razred osnovne škole. Razgovarali smo s voditeljicama Praktikum centra i Obrta za poduke Kreativum u Zagrebu, koji nude takve usluge. One nam kažu da je interes roditelja izrazito velik te da iz godine u godinu upisuju maksimalan broj polaznika.
– Priprema za školu u Praktikum centru izvodi se kao strukturirani razvojni program u kojem djeca, uz stručno vodstvo pedagoga i učitelja, kroz igru, učenje i druženje postupno razvijaju vještine potrebne za miran i siguran ulazak u školski sustav. Danas se u javnosti sve više govori o tome da spremnost za školu nije samo pitanje znanja slova i brojeva, čitanja ili pisanja, nego cjelokupne emocionalne, socijalne i radne zrelosti djeteta. Upravo zato naš program naglasak stavlja na razvoj samopouzdanja i pozitivnog odnosa prema učenju. Važno nam je da dijete iz priprema izađe s osjećajem: ‘mogu pokušati, smijem pogriješiti i mogu naučiti’, rekla nam je voditeljica Praktikum centra Anđelka Budić.
Obrt za poduke Kreativum nudi usluge Montessori odgoja i učenja. Riječ je o metodi koja fokus stavlja na razvijanje prirodnih interesa djece kroz interaktivne aktivnosti umjesto kroz klasično obrazovanje. Djeca u Kreativumu koriste materijale poput matematičkih perli, slova od brusnog papira za taktilno učenje i metalnih okvira za razvoj fine motorike.
– Prijelaz iz vrtića u školu smatram jednim od najosjetljivijih razdoblja djetetova života. U Kreativumu priprema nije klasično ‘učenje za stolom’, već građenje emocionalne sigurnosti i samopouzdanja. Što se tiče metode rada, naša ključna razlika je redoslijed, odnosno uvijek krećemo od konkretnih vježbi s Montessori materijalima koji omogućuju djetetu da samostalno uoči i ispravi pogrešku (samokorekcija). Tek na kraju procesa, kao kruna rada, dolaze radni listovi s apstraktnim pojmovima, priča nam voditeljica Obrta za poduke Kreativum Darja Savković.
Anđelka Budić naglašava da su prema iskustvu pedagoga i učitelja socio-emocionalne vještine jedan od najčešćih izazova današnjih predškolaca. Kaže da ih u centru uče surađivati, čekati red, poštivati pravila, ali i prepoznati i regulirati vlastite emocije. Postupno ih uvode i u školski kontekst, na primjer vježbaju kako sjediti za stolom, kako se obratiti učiteljici, kako organizirati svoj rad. Jedan od ciljeva je i razvoj samostalnosti djece, pa tako na primjer djeca vježbaju sama vezati tenisice.
– Naravno, uz sve to ostavljamo prostor za slobodnu igru, ples, kreativno izražavanje i male projekte koji djeci ostaju u posebnom sjećanju – primjerice sadnju vlastitog cvijeta o kojem se trebaju brinuti i zalijevati. Program se provodi sustavno i kontinuirano tijekom 15 radionica, jednom tjedno tijekom četiri mjeseca. Takav ritam omogućuje djeci postupno usvajanje vještina, izgradnju sigurnosti u sebe i razvoj radnih navika, što je ključ za opušten i samouvjeren početak škole, priča nam Anđelka Budić.
U Kreativumu radionice su predviđene u ciklusima od 10 sati, no voditeljica Darja Savković kaže nam da roditelji uglavnom traže i dodatne individualne sate radi razvoja specifičnih vještina koje su potrebne njihovom djetetu. Grupe su inicijalno ograničene na rad s petero djece, no u posljednje vrijeme bilježe značajan porast potražnje za isključivo individualnim radom.
– Roditelji danas traže specifičnu, fokusiranu podršku, koja zahtijeva maksimalnu posvećenost i kvalitetu. Najčešće traže podršku jer žele osigurati djetetu emocionalnu sigurnost i samopouzdanje prije ulaska u novi sustav. Često prepoznaju potrebu za dodatnim vježbanjem grafomotorike ili žele da dijete kroz igru, a ne pod pritiskom, usvoji ključne vještine za polazak u školu, komentira Darja Savković.
Roditelji djecu upisuju iz različitih razloga, a mnogi dolaze po preporuci bivših polaznika. Voditeljica Budić priznaje da da im se sve češće javljaju roditelji koji primjećuju da je djetetu potrebna dodatna priprema prije škole.
– U hrvatskoj se javnosti posljednjih godina puno govori o emocionalnoj i socijalnoj zrelosti djece, kao i o porastu odgoda polaska u školu. Roditelji i stručni suradnici u vrtićima često prepoznaju izazove poput slabije razvijene grafomotorike, nepravilnog hvata olovke, kraće pažnje ili teškoća u regulaciji emocija. Naše pripreme ne doživljavamo kao ‘popravljanje nedostataka’, već kao siguran prostor u kojem dijete kroz igru i stručno vođene aktivnosti jača vještine potrebne za školski uspjeh. Za mnogu djecu to je jednostavno dodatna razvojna stepenica – prilika da steknu sigurnost, radne navike i pozitivno iskustvo učenja prije ulaska u novi, zahtjevniji sustav. Cilj nam je da dijete u školu krene spremno, ali i radosno, zaključuje Budić.
Voditeljica Kreativuma, Darja Savković kaže da im dolazi značajan broj djece koja paralelno pohađaju i logopedske terapije, pa kod njih traže ‘pedagoški most’ koji će te vještine utvrditi dodatnim radom. Dodala je da je iznenađujuće da djeca danas imaju najviše jezičnih teškoća te poteškoće s grafomotorikom, dok su istovremeno naprednija u matematičkim vještinama. Savković smatra da je dodatna priprema korisna kada se kod djeteta primijeti nesigurnost u rješavanju jednostavnih zadataka, otpor prema olovci ili poteškoće u održavanju fokusa.
Prema dostupnim podacima za školsku godinu 2025./2026., više od 4.000 djece dobilo je odgodu upisa u prvi razred osnovne škole. Kao najčešći razlozi odgode navode se kašnjenja u govorno-jezičnom razvoju, teškoće s pažnjom i koncentracijom te socio-emocionalna nezrelost, problemi na kojima se svakako može raditi, a voditeljice ovih centara smatraju da roditeljima mogu pružiti kvalitetnu podršku u tome.
Voditeljice nam govore da su njihovi programi puni, no riječ je o usluzi koje još nema puno na tržištu. Stoga smo pitali roditelje predškolske djece što misle o ovim uslugama i bi li svoju djecu upisali na takve programe ako im se pruži prilika.
Jasna iz Zagreba odgovorila nam je da ne bi upisala dijete na takav program jer smatra da djeca osnove koje su im potrebne za školu stječu u redovnom programu u vrtiću i kod kuće.
– Ako dijete unatoč tome nije spremno za polazak u školu, bolja opcija je tražiti odgodu upisa nego ga forsirati dodatnim programima pripreme, smatra Jasna.
Eva iz Poreča kaže da bi rado dijete upisala na takve pripreme jer smatra da bi to olakšalo početak školovanja i umanjilo početni stres pri dolasku u novo okruženje.
– Iako vjerujem da se u vrtićkim predškolskim grupama već radi mnogo na pripremi djece za školu, dodatne pripreme vidim kao koristan način da dijete stekne još veću sigurnost i samopouzdanje, rekla nam je Eva.
Piše nam da je grupa njenog djeteta mješovita, pa smatra da se odgojiteljice, uz sav trud i profesionalnost, ne mogu u potpunosti posvetiti budućim prvašićima kao što je to moguće u klasičnim predškolskim grupama. Zato misli da bi strukturirane pripreme bile dobar dodatak. Dodaje da smatra da je od svega najvažnije da dijete bude emocionalno spremno za školu, da se osjeća sigurno, samostalno i radoznalo, a to je, kaže, primarno odgovornost i zadaća roditelja, a sve ostalo dolazi kao nadogradnja.
Dok se nekima ova ideja sviđa, drugima ne pada na pamet. Biljana iz Zagreba čvrstog je stava da su pripreme djece u vrtiću dovoljne, pogotovo jer je zadnja godina vrtića obavezna. Kaže da ne vidi nikakav razlog zašto bi djeca trebala ići na dodatne pripreme.
– Predškolsko vrijeme mora biti prvenstveno za igru, učenja ima dovoljno u vrtiću. Današnji teror cijele populacije s obaveznim završavanjem fakulteta i prolaska s 5,00 od prvog osnovne do četvrtog srednje (pa počinju s pripremama još prije škole) nikome ne donosi ništa dobro, rekla nam je Biljana.
Sličnog je stava i Zagrepčanka Martina, majka dvoje školaraca. Kaže da bi osnovno učenje slova i brojeva trebali odraditi u predškoli, iako učinkovitost ovisi o odgojiteljicama.
– Smatram da će za to biti interesa od strane vrlo ambicioznih roditelja. Ali mislim da bi bolja ideja bila pomoć u učenju tijekom prva četiri razreda. Jer po iskustvu, djeca ‘ne trebaju znati ništa osim nekih osnova’ kad dođemo u drugo polugodište prvog razreda i koliko čujem od drugih da dobar dio učitelja traži čitanje s razumijevanjem nekog kratkog teksta, a da još nisu usvojili sva slova. I dosta roditelja traži pomoć u učenju, što zbog nedostatka vremena, a što zbog toga što klinci rade otpor kad uče s njima, pa posežu za vanjskim instrukcijama čak i u nižim razredima. Ali suma sumarum, mislim da je zbilja to nepotrebno jer bi im početak škole trebao biti uzbudljiv, a ne napetost da moraju sve znat, zaključila je Martina.
Na vojni rok prijavila se i profesorica Matematike: 'Mislim da dva mjeseca nije puno'
Među kadetima na vojnom roku je i profesorica Matematike Blaženka Bošnjak. Inspiraciju nalazi u braniteljima, a nakon obuke vraća se u školu.
16:40 7 h 11.03.2026
Maloljetnici pronašli način da zavaraju zakon, uskoro to više neće moći: Evo koliko bi mogli platiti
Maloljetnici su se dosjetili da bi cigarete i alkohol lako mogli kupovati online, ali izgleda da će novim Zakonom o trgovini tome odzvoniti.
14:15 9 h 11.03.2026
Od teorije do gradilišta: Kako su se varaždinski srednjoškolci snašli u ulozi inženjera budućnosti?
Učionice su na jedan dan postale mjesto susreta učenika sa stvarnim inženjerskim izazovima. Naučenu teoriju, učenici su mogli primijeniti u praksi.
08:05 15 h 11.03.2026
Daruvarski učenici imali su priliku okušati se u rješavanju realnih inženjerskih problema.
08:04 15 h 11.03.2026