Četvrtaši malog grada najbolje riješili nacionalne ispite: 'Dao bih nekoliko konkretnih savjeta'

Manje je od mjesec dana do nacionalnih ispita, koje pišu osmaši i četvrtaši. Što se tiče četvrtaša, prošle godine najuspješnija su bila djeca iz Zaprešića. Ravnateljica OŠ Antuna Augustinčića, Danijela Adžijević smatra da je najvažnije da učenici budu opušteni, a ravnatelj OŠ Ljudevita Gaja otkriva nam da su učenici na nastavi vježbali čitanje s razumijevanjem, što se pokazalo odličnom pripremom jer su baš s tekstualnim zadacima učenici imali najviše problema.

Nacionalni ispiti, koje pišu učenici četvrtih i osmih razreda održavaju se od početka ožujka, dakle do njih je ostalo manje od mjesec dana. Četvrtaši su prošle godine najbolje riješili Matematiku, a najgore Prirodu i društvo, dok su osmaši najbolje napisali Engleski, a imali najviše problema s Matematikom.

Nacionalne ispite najbolje su riješili osmaši iz Makarske (prosjek riješenosti 66,1 posto), dok su od četvrtaša briljirali učenici iz Zaprešića (s 56,4 posto riješenosti u prosjeku). Solidni su to skokovi od nacionalnog prosjeka koji za osme razrede iznosi 55,7 posto, a za četvrte razrede 48,1 posto.

Ususret nadolazećim nacionalnim ispitima razgovarali smo s dvoje ravnatelja škola u Zaprešiću. U tom gradu s oko 23.000 stanovnika postoje tri matične osnovne škole, još tri područne škole te osnovna glazbena škola.

‘Naglasak stavljamo na razumijevanje’

U Osnovnoj školi Antuna Augustinčića četvrtaši su postigli iznadprosječne rezultate u sva tri predmeta. Ravnateljica Danijela Adžijević rekla nam je da je velik udio učenika postigao srednju (50-80 posto riješenosti) i naprednu razinu (80-100 posto riješenosti), a vrlo mali udio je riješio ispite ispod osnovne razine (manje od 20 posto riješenosti). Dodaje da rezultate promatraju kao alat za daljnje unaprjeđenje nastave.

– Smatram da je uspjeh naših učenika rezultat više čimbenika. Prije svega istaknula bih stručan i predan rad naših učiteljica, zatim sustavno praćenje napretka učenika, dobru suradnju s roditeljima te poticajno školsko okruženje za koje su zaslužni svi zaposleni. U radu naglasak stavljamo na razumijevanje, a ne na puko reproduciranje gradiva, na razvoj čitalačke pismenosti, logičkog mišljenja i povezivanje nastavnih sadržaja s iskustvima iz svakodnevnog života. Takav pristup dugoročno daje stabilne rezultate, priča nam ravnateljica.

‘Najvažnije je da budu opušteni i da vjeruju u svoje znanje’

Učenici se u školi nisu dodatno pripremali za nacionalne ispite, već za njih uče tijekom sva četiri razreda nastavom usklađenom s kurikulumom. Ravnateljica dodaje da smatra da je ključno kako učenike pripremaju za pristup ispitima, učeći ih da im pristupaju bez stresa i pritiska, ali isto tako ih motivirajući da je to prilika za pokazati što sve znaju.

– Najvažnije je da budu opušteni i da vjeruju u svoje znanje. Nacionalni ispiti nisu natjecanje niti ocjenjivanje učenika, nego prilika da pokažu što znaju i kako razmišljaju. Savjetujemo im da pažljivo čitaju zadatke, rade svojim tempom i ne boje se pogreške, jer upravo iz nje se najviše uči, savjetuje ravnateljica jedne od škola u kojima su učenici prošle godine bili najuspješniji.

Nacionalne ispite ne doživljavaju kao ‘posebnu situaciju’

Učenici Osnovne škole Ljudevita Gaja posebno su se istaknuli u Matematici i Prirodi i društvu, iako su i Hrvatski riješili iznad prosjeka. Ravnatelj Tomislav Cerinski kaže da je zadovoljan postignutim rezultatima jer oni pokazuju kontinuitet rada, a ne slučajan uspjeh jedne generacije. Istodobno škola rezultate doživljava kao obvezu da standard zadrži i dodatno unaprijedi.

– Smatram da je ključ uspjeha četvrtaša u Zaprešiću kombinacija nekoliko elemenata: stabilnih i motiviranih učitelja razredne nastave, podrške roditelja te činjenice da djeca od prvog razreda rade u poticajnom urbanom okruženju, uz dobre uvjete naše škole. Uz to, u školi se sustavno radi na usklađivanju nastave s ishodima kurikuluma, pa nacionalne ispite ne doživljavamo kao ‘posebnu situaciju’, već kao prirodnu provjeru onoga što se tijekom cijele godine radi u nastavi, priča nam ravnatelj Cerinski.

U školi su vježbali čitanje s razumijevanjem

Dodaje da učenici nisu imali nikakve vanjske pripreme ili dodatne tečajeve, ali su na nastavi vježbali čitanje s razumijevanjem i postupno navikavanje na formu ispita. To pokazuje da je škola dobro procijenila što učenici trebaju vježbati jer su se upravo tekstualni zadaci na prošlogodišnjim nacionalnim ispitima pokazali kao najteži učenicima i četvrtog i osmog razreda, rekli su nam iz NCVVO-a.

– Učenicima bih dao nekoliko konkretnih savjeta: da redovito prate nastavu i pitaju kada im nešto nije jasno, da se upoznaju s izgledom ispita kroz primjere zadataka iz prethodnih godina te da prije ispita vode računa o odmoru, prehrani i dolasku na vrijeme. Tijekom samog ispita važno je da najprije prođu sva pitanja, započnu s onima lakšima, pažljivo čitaju svaki zadatak i posljednjih nekoliko minuta ostave za provjeru odgovora, savjetovao je ravnatelj Cerinski.

Trebaju li ispiti biti element za upis u srednje?

On smatra da bi nacionalni ispiti trebali predstavljati jedan od elemenata vrednovanja za upis u srednje škole, no da ne bi smjeli biti presudni. Misli da bi takav model učenicima poslao poruku da su nacionalni ispiti važni kao ozbiljna povratna informacija o znanju, a istodobno bi se izbjeglo da jedan dan testiranja u potpunosti odredi njihov obrazovni put.

– Pitanje bodovanja nacionalnih ispita za upis u srednje škole zahtijeva oprezan i promišljen pristup. S jedne strane, važno je voditi računa o dobrobiti učenika jer svako dodatno testiranje koje se boduje može povećati stres i pritisak. S druge strane, svjesni smo da same ocjene ne odražavaju uvijek u potpunosti stvarnu razinu znanja učenika jer se kriteriji među školama razlikuju. Nacionalni ispiti mogu pružiti objektivniji uvid u postignuća, no smatram da bi, ako se bude razmatralo njihovo bodovanje, ono trebalo biti vrlo ograničeno i uvedeno postupno, uz jasnu svrhu i zaštitu učenika, bila je suzdržanija ravnateljica OŠ Antuna Augustinčića.