Ponovno se šire snimke iz odgojnog doma: 'Pravo na informaciju nikada ne može biti iznad djetetovog prava'

Na društvenim mrežama ponovno su se pojavile snimke iz odgojnog doma na Cresu gdje je maloljetni štićenik napravio veliku materijalnu štetu. Snimke su se pojavile na profilu druge maloljetne štićenice doma, iako su ranije bile uklonjene. Tako je maloljetnica, na temelju nasilnog čina drugog maloljetnika, do sada prikupila više od pola milijuna pregleda na TikToku. Da je širenje takve vrste videa ozbiljno štetno upozorila je i Hrvatska komora socijalnih radnika, a prozvali su i sustav za koji tvrde da je kriv što je do incidenta uopće došlo.

Iako je video uništenog odgojnog doma na Cresu ubrzo nakon objave uklonjen, ponovno se pojavio na društvenim mrežama. Konkretno, pojavio se na profilu maloljetne štićenice doma koja je na temelju nasilnog čina drugog maloljetnog štićenika prikupila više od pola milijuna pregleda.

Reagirali iz komore socijalnihr adnika: ‘Pravo javnosti na informaciju nikada ne može biti iznad djetetovog prava na zaštitu privatnosti’

Podsjetimo, maloljetnik je razbio vrata i ostali inventar te prijetio radnicima, zbog čega je morala intervenirati i policija. Da je objava takvog sadržaja itekako štetna, posebice u smislu skupljanja pregleda i lajkova te dobivanje na popularnosti na temelju počinjenog nasilja, smatra i Hrvatska komora socijalnih radnika.

– Pravo javnosti na informaciju nikada ne može biti iznad djetetovog prava na zaštitu privatnosti. Zabranjeno je javno objavljivanje podataka i sadržaja koji mogu dovesti do identifikacije maloljetnika ili stručnjaka uključenih u postupke sustava socijalne skrbi i policije. Komora naglašava da se zaštita identiteta mora proširiti i na stručne radnike koji rade u iznimno rizičnim uvjetima te poziva uredništva medija i korisnike društvenih mreža da uklone objavljene snimke, štiteći time sigurnost svih uključenih, stoji u priopćenju komore.

Istaknuli su da najoštrije osuđuju svako nasilje prema stručnim radnicima, ali istovremeno naglašavaju da se ovakvi incidenti događaju u kontekstu kompleksnih životnih okolnosti djece iz disfunkcionalnih obitelji.

– Posebno podržavamo stručne radnike u ustanovi na Cresu koji, unatoč kroničnom manjku kadra, visokom riziku od nasilja i preopterećenju, nastoje zaštititi sigurnost djece, sebe i lokalne zajednice. Nužno je da nadležne institucije žurno osiguraju psihološku i supervizijsku podršku upravo tim radnicima koji trpe najteže uvjete, poručili su iz komore.

‘Ovaj incident nije izoliran, već je odraz dugotrajnih problema u sustavu socijalne skrbi’

Inače, oko ovog slučaja još smo ranije kontaktirali i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i odgojni dom na Cresu. Iz obje institucije tvrde da dom na Cresu ima dovoljno osoblja i dovoljno kapaciteta. Pozvali su se na Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga koji propisuje koliko je djelatnika potrebno na određeni broj djece u takvim ustanovama. No, u komori socijalnih radnika na situaciju gledaju drugačije.

– Ovaj incident nije izoliran, već je odraz dugotrajnih problema u sustavu socijalne skrbi u kojem stručni radnici rade u uvjetima koji nadilaze profesionalne standarde sigurnosti. Podružnica na Cresu godinama se bori s neadekvatnim kadrovskim, prostornim i stručnim uvjetima za djecu visokog rizika. Hitno je potrebno povećanje broja stručnih radnika (socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga, odgajatelja) uz fokus na njihovu zaštitu, obveznu edukaciju za rad s djecom u visokorizičnim situacijama i adekvatne sigurnosne protokole, kao i specijalizacija smještajnih kapaciteta za djecu i mlade s problemima u ponašanju kao i za djecu s teškoćama u razvoju te posebno kategorizirane ustanove za djecu s mješovitim poteškoćama (problemi u ponašanju, razvojne teškoće i poteškoće mentalnog zdravlja) čime se sprječava preopterećenje postojećih ustanova, smanjuje rizik za radnike i bitno poboljšavaju stručne usluge, napominju iz komore.

Nakon ovog incidenta, iz komore su naveli i svoje zahtjeve kako se ovakvi slučajevi ne bi ponavljali. Jedan od zahtjeva je hitni inspekcijski nadzor u domu na Cresu, kao i izrada nacionalnog plana hitnih mjera za rješavanje nedostatka kadrovskih kapaciteta, međuresornom suradnjom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Ako si žrtva zlostavljanja ili misliš da se ono događa nekome koga poznaješ, slučaj možeš prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici. Ukoliko hitno trebaš pomoć ili intervenciju policije, nemoj slati poruku putem ove aplikacije – umjesto toga odmah nazovi policiju na broj 192 ili obavijesti odraslu osobu u koju imaš povjerenje da nazove policiju ili s tobom dođe u najbližu policijsku postaju gdje možeš zatražiti pomoć policije.

Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006  koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.

U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.