Hoće li Hrvatima mlađima od 15 trebati dozvola roditelja za društvene mreže? 'Predlažemo novi zakon'

Sve više europskih zemalja uvodi zabranu društvenih mreža određenim skupinama maloljetnika, uglavnom onima ispod 15 ili 16 godina. Stranka Možemo! pokrenula sada je pokrenula peticiju koja ide u sličnom smjeru –  traže da se jasno postavi granica da djeca mlađa od 15 godina ne smiju koristiti društvene mreže bez pristanka roditelja. Poručuju, kao što djecu štitimo od alkohola i kocke, dužni smo ih štititi i od digitalnih sustava koji iskorištavaju njihovu ranjivost.

– Krećemo u prikupljanje potpisa zastupnika kako bismo na dnevni red Sabora stavili naš prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece i konačno otvorili razgovor o temi koja je u nizu europskih i svjetskih zemalja već glavna politička tema. Također pokrećemo peticiju za građane, 70 posto njih se izjašnjava da žele takav zakon za svoju djecu, rekla je saborska zastupnica stranke Možemo! Ivana Kekin.

‘Dok platforme gomilaju profit, naša djeca gube mentalno zdravlje’

Ova stranka upravo je pokrenula peticiju kojom traži postavljanje granice tako da mlađi od 15 godina ne mogu koristiti društvene mreže, osim ako im roditelji to dozvole. Kako smo nedavno pisali, Australija je od 10. prosinca prošle godine zabranila pristup društvenim mrežama svima mlađima od 16. Uvođenje sličnog modela sad razmatraju i brojne europske zemlje, s time da bi u nekima dobna granica ipak bila malo niža – 15 godina. Francuska, Danska i Norveška prilično su ozbiljne oko zabrane i mogle bi je uvesti ove godine. Kekin ocjenjuje da je to očito prioritetna tema za europske čelnike.

– Zašto je to prvorazredno pitanje za Starmera, Macrona, Pedra Sáncheza? Jer je jasno da dok platforme gomilaju profit, naša djeca gube mentalno zdravlje, kaže Kekin.

Naglašava kako djeca danas velik dio vremena provode na društvenim mrežama, a da algoritmi koji njima upravljaju nisu neutralni, već su dizajnirani da potiču ovisnost i zadrže korisnike što dulje. To je njihov poslovni model i od njega profitiraju najbogatiji ljudi na svijetu, dok djeca razvijaju ovisnost, upozorava Kekin.

– Znanstvena istraživanja jasno pokazuju porast anksioznosti, depresije, poremećaja spavanja, pažnje i koncentracije, poremećaja hranjenja, samoozljeđivanja i suicidalnih ponašanja kod djece i mladih povezan s korištenjem društvenih mreža. Što je dijete mlađe, posljedice su teže. Dječji mozak još se razvija, a algoritmi su skrojeni da ga zadrže, iscrpe i oblikuju, istaknula je dodavši da ‘naša djeca nemaju šanse protiv njihovih algoritama’.

‘Tražimo građane da nam pomognu i potpišu peticiju’

Dodaje, upravo su zato u Možemo! predložili Zakon o digitalnoj zaštiti djece, prvi takav zakon u Hrvatskoj, o kojem će se uskoro raspravljati. Traže da se isti usvoji, a upravo će spomenuta dobna granica, da djeca mlađa od 15 godina ne smiju koristiti društvene mreže bez pristanka roditelja, biti njegova ključna odredba.

– Vlade Andreja Plenkovića sad već 10 godina ozbiljno zanemaruju rastuće probleme mentalnog zdravlja djece i mladih u Hrvatskoj. Ignoriraju porazne podatke o ovisnostima kod djece i mladih, kao i dramatičan nedostatak i stručnjaka i infrastrukture potrebne za adekvatnu skrb za mentalno zdravlje djece i mladih. Mi otvaramo tu raspravu i tražimo građane da nam pomognu i potpišu peticiju za zaštitu djece u digitalnom prostoru, istaknula je Kekin.

Podsjetila je i kako istraživanja pokazuju da gotovo 70 posto građana smatra da je potrebno regulirati društvene mreže za djecu te ih pozvala da potpišu peticiju jer je ‘mentalno zdravlje naše djece važnije je od profita digitalnih divova.’