U Saboru burno zbog Zakona koji bi ograničio društvene mreže: 'Djeca nisu ništa osim meta'

U Saboru je protekle srijede održano prvo čitanje Prijedloga zakona o digitalnoj zaštiti djece koji je podnio Klub zastupnika Možemo!. Međutim rasprava je bila obojena sukobom oko posjeta zastupnice Možemo Ivane Kekin XVI. gimnaziji.

Kao što smo već izvijestili, Kekin se na društvenim mrežama pohvalila posjetom zagrebačkoj školi, gdje je, kako je napisala, došla kao liječnica i održala predavanje o zaštiti djece u digitalnom prostoru. Međutim i članovi drugih oporbenih stranaka i vladajuće koalicije prozvali su ovaj njezin čin te je većina rasprave bila svedena na napade i obranu po tom pitanju.

• Fuchs zbog Kekin šalje inspekciju školi: Vlajčić se nedavno u drugoj slobodno družio s učenicima

'Stranka koja ovo predlaže se samodiskvalificirala'

Javni dijalog o ovoj temi uz Ivanu Kekin pokrenula je nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić. Međutim nakon zbog ovog Kekininog čina, odmah na početku sjednice zatražila je stanku, navodeći da se Kekin 'samodiskvalificirala'. Uz to pohvalila je zabranu mobitela u osnovnim školama, no dodala je i da nažalost još nije bilo dovoljno hrabrosti da se to učini i u srednjim školama.

- Na tom tragu ostaje nam kao najvažniji zadatak vidjeti kako ograničiti štetan utjecaj društvenih mreža, ali prije svega kako pozvati velike platforme na odgovornost. Moram istaknuti da mi je pomalo neugodno sudjelovati u raspravi, ne samo jer se stranka koja ovo predlaže samodiskvalificirala iz rasprave time što je instrumentalizirala djecu u svrhu svoje političke promidžbe objavljujući njihove fotografije. Nisam sigurna da ćemo taj start u kojem smo imali priliku da pokažemo jedinstvo ikad uspjeti nadoknaditi, izjavila je Marija Selak Raspudić.

• U školama AI-jem izrađuju gole slike učenica, prolaze lišo: 'Hrvatski sabor je mrtav po tom pitanju'

'Smatramo da je nužan sustavan i sveobuhvatan pristup'

HDZ-ova zastupnica Danica Baričević istaknula je da je vladajuća koalicija svjesna utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, ali da ne prihvaćaju tekst predloženog zakona jer 'nije nužan, kvalitetan ni razuman'.

- Za razliku od tog represivnog zakonskog teksta smatramo da je nužan sustavan i sveobuhvatan pristup naše Vlade, a sve s ciljem učinkovitog suvremenog sustava s najboljim interesima za djecu, rekla je Baričević.

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš rekla je da zakon nije najidealniji, ali da se stigne još doraditi do drugog čitanja. Upozorila je da podjelom po vladajućima i oporbi u ovom slučaju neće biti napretka i da prijedlog treba gledati kao početak šire strategije.

• Učenici o zabrani društvenih mreža mlađima od 15: 'Ne bi ni znali što propuštaju'

'Više od 50.000 djece u Hrvatskoj ima mentalne probleme'

I prije nego što je određena desetominutna stanka javilo se još dvoje zastupnica. Marijana Puljak stanku je zatražila kako bi se zastupnici smirili i međusobno konzultirali, a Marin Miletić iskoristio je priliku da prozove Možemo za licemjerje. Nakon stanke Ivana Kekin i Sabina Glasovac predstavile su prijedlog zakona, objašnjavajući kontekst.

- Konačno raspravljamo o ovoj prevažnoj temi za djecu i budućnost. Tema je zaštita mentalnog zdravlja djece i mladih. Podaci koje imamo govore o više od 50.000 djece u Hrvatskoj koje imaju mentalne probleme, a dječjih psihijatara je pedesetak u javnom i privatnom sektoru, uključujući one koji su se trebali umiroviti. Nešto se popravio broj liječnika na specijalizaciji, ali to još nije dovoljno. To u praksi znači da djeca mogu skrb dobiti tek kad su u akutnoj fazi kriza, kad se javlja samoozljeđivanje i suicidalne misli. Posljednjih 10-15 godina pratimo alarmantan rast poremećaja mentalnog zdravlja, pratimo ga po cijelom Zapadu, rekla je Kekin na početku govora.

• Mladići online upijaju zabrinjavajuće stavove: 'Ravnopravnost doživljavaju kao gubitak i nepravdu'

I HDZ-ovci su se slikali u školama

Naglasila je da iza svake ovisnosti stoji profit, zbog čega se velike kompanije bore protiv regulacije. Podsjetila je na zakon donesen prije godine dana kojim je regulirano oglašavanje igara na sreću i rekla da treba regulirati i društvene mreže.

- Što ovisniji, tržištu korisniji. Platforme ne prodaju sadržaj, već pažnju, a djeca nisu toga ni svjesna. Misle da se zabavljaju, a nisu ništa osim meta. Algoritmi ne poznaju empatiju. Neće znati kad je dosta i kad trebaju stati, izjavila je Glasovac.

Međutim rasprava koja je uslijedila nije se odnosila na sadržaj zakona, već gotovo isključivo na to je li Kekin smjela posjetiti školu i objaviti fotografije s djecom. Zastupnik Možemo Marin Živković prozvao je HDZ-ovce Davora Ivu Stiera i Nikolinu Baradić za fotografiranje s učenicima u školama. Pitao se hoće li Ministarstvo obrazovanja poslati inspekcije i u te škole.

• Ukinuti mobiteli u školama: Roditeljima u više slučajeva na vrata stiže socijalna služba

Kekin otkrila zašto je obrisala objavu

Baradić se pohvalila da je s kineskim veleposlanikom u OŠ Petar Zoranić u Stankovcima donijela donaciju u vrijednosti više od 20.000 eura. Rekla je da je 'ondje donijela projekt i nije širila bolesnu ideologiju te pozvala zastupnike oporbe da se pohvale kad i oni učine nešto takvo. Nakon niza replika i povreda poslovnika Kekin je odlučila obrazložiti zašto je obrisala objavu s učenicima.

- Obrisala sam objavu radi komentara koji su bili takvi da ih teško može podnijeti mentalno zdravlje odrasle i vrlo stabilne osobe, a kamoli neke mlade. To je bio razlog. Na dalje ću na svaku repliku odgovarati ovako: '25 posto učenika sedmih razreda nezadovoljno je svojim životom, 31 posto učenika trećih razreda srednje nezadovoljno je svojim životom, 25 posto adolescenata govori da se samoozljeđuje ili si nanosi bol, 24 posto govori da razmišlja o suicidu, 15 ima plan, 6 je pokušalo suicid, rekla je vidno uzrujana Kekin.

Sandra Benčić rekla je da HDZ kad nema protuargumente pribjegne osobnom prozivanju i trolanje, a Kekin je istaknula da se Vlada i dalje poziva na Nacionalni plan za zaštitu djece 2022.-2026., koji vrijedi do ove godine, zbog čega ne vidi sustavnu potporu djece u digitalnom okruženju.

• Europa sve ozbiljnija oko društvenih mreža: I ove godine se uvode zabrane

Vlada smatra da je već sve pokriveno postojećim planovima i zakonima

Podsjetimo, Vlada je Saboru uputila mišljenje da ne podržavaju predloženi zakon, a stav Vlade predstavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ističući da prijedlog ovog zakona stiže prekasno.

- Vlada RH u dosadašnjih nekoliko godina prepoznaje ovaj problem i doista kontinuirano razvija i provodi mjere. Mislim da unaprjeđenje digitalne pismenosti ali i sigurnost djece. Prije svega pitanje mentalnog zdravlja, borbe protiv ovisnosti, protiv vršnjačkog nasilja koje je preseljeno u virtualni svijet i utjecaja umjetne inteligencije. Ključna razlika je da je ovo što Vlada radi održivo rješenje, izjavio je Habijan.

Podsjetio je na europski Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji sadržava i članke o zaštiti djece i maloljetnika. U lipnju su Habijan i ministar obrazovanja Radovan Fuchs potpisali pismo o smjernicama Zakona o digitalnim uslugama kojima su pozvali Europsku komisiju da se uključi u provedbu provjere dobi. Habijan je također rekao da je u izradi novi nacionalni program koji će se odnositi na razdoblje nakon 2026. godine.

Iako i vladajući i oporba ponavljaju da im je sigurnost i dobrobit djece na prvom mjestu te se slažu da mladi nisu dobro, nema konsenzusa oko toga što to konkretno znači. Iz Vlade navode kako se predloženi zakon u velikoj mjeri preklapa s postojećim zakonodavnim i strateškim rješenjima te da zadire u nadležnosti više resora i ima brojne nedostatke.