Jeste li čuli za izraz dobizam ili gamifikacija? Ovo su neke od najnovijih riječi u hrvatskom

Jeste li čuli za riječi dobizam, klikolovka, straničnik ili gamifikacija? Naime, sve ove riječi pripadaju hrvatskom jeziku. Domaća riječ straničnik, koja zamjenjuje puno korišteniji engleski izraz bookmark usvojena je još 1998. godine. Izraz klikolovka pojavio se 2017. godine, godinu dana nakon što je engleski naziv clickbait ušao u Oxfordov rječnik.

Dobizam je doslovan prijevod engleskog pojma ageism, koji je prvi put definiran još 1969. godine, a odnosi se na diskriminaciju po dobi. Gamifikacija je pak vrlo nov pojam, koji označava pretvaranje nečeg svakodnevnog u igru (na primjer skupljanje naljepnica prilikom trgovine).

• Ovo su najbolje nove hrvatske riječi: Znate li što su šećerice, prestrujnik i bakroza?

Nove riječi pojavljuju se svakodnevno

Ova lepeza pojmova pokazuje da se jezik stalno obogaćuje novim pojmovima. Ustvari, lingvistica Ana Ostroški Anić s Instituta za hrvatski jezik objašnjava nam da se nove riječi u jeziku javljaju svakodnevno. Potreba za njima nastaje zbog ubrzanog tehnološkog razvoja, novih otkrića ili spoznaja, ali i kroz inicijative građana i naravno putem društvenih mreža.

Ljudi obično smišljaju nove riječi kad se pojavi nešto novo, pa je to potrebno imenovati. U tom slučaju stručnjaci se često dogovore o prikladnom nazivu, a Anić nam objašnjava da se slično postupa i u slučaju pravnoga definiranja i propisivanja upotrebe određenih pojmova.

- Najveći dio svih novonastalih riječi odnosi se stoga na imenovanje novih pojava ili otkrića te će one i zaživjeti u upotrebi jer za njima postoji stvarna komunikacijska potreba, pojašnjava nam profesorica.

• Zašto kažemo 'pijan k'o deva'? Ovo su najbolji frazemi u hrvatskom jeziku i njihovo porijeklo

'Problem je kreativnost prisutna u engleskom'

Međutim, hrvatski često prilično kaska u imenovanju novih fenomena, pa se u našem jeziku uglavnom koriste nove engleske riječi u svom izvornom obliku, na primjer ragebait ili brainrot. Ragebait je oblik objave koji privlači pažnju namjernim izazivanjem bijesa ili kontroverze, dok je brainrot tip bizarnog sadržaja koji je sve popularniji na društvenim mrežama, o čemu smo već ranije pisali.

- Najuspjeliji su primjeri usvojenosti one riječi i izrazi koji su se potpuno prilagodili hrvatskom jezičnom sustavu ili za koje je uspostavljen odgovarajući ekvivalent, poput pojmova govor mržnje (engl. hate speech), potražni pas (engl. search dog, search and rescue dog) i dobizam (engl. ageism). Dodatni je problem velika kreativnost prisutna u engleskom, no i ona se može prenijeti u hrvatski. Dobar je primjer riječ klikolovka koju se može poprilično često vidjeti u upotrebi umjesto clickbaita, navodi Anić. 

• Sociologinja objašnjava zašto je humor mladih tako bizaran: 'Od starijih se ne očekuje da to shvate'

Riječ udomitelj pobijedila je na natječaju

U hrvatskom postoje natječaji za nove riječi, međutim profesorica nam je rekla da ti prijedlozi rijetko zažive u jeziku. Kao iznimke navodi riječ zatipak za tipfeler koji je predložen 2011., straničnik za bookmark koji je predložen 1998. i čak riječ udomitelj koja je predložena 1993. godine. Prijavom na takve natječaje pojedinci mogu stvarati nove riječi. Javnost i mediji s druge strane stvaraju ih spontano. 

- U hrvatskom medijskom prostoru stvaranje pogrdnih neologizama osobito je primjetno kao način privlačenja pozornosti čitatelja. Prošle smo godine svjedočili pisanju o klečavcima ili klečateljima, zabraniteljima i crnograditeljima, no dobra je vijest da ne pišu ipak sve dnovinari, duhovito nam odgovara Anić.

• Stručnjakinje pojasnile što znači 'medvjeđa usluga' i odakle potječe taj frazem

Institut za hrvatski jezik radi na Mrežnom rječniku

Internetski rječnici koji su sad dostupni ne ažuriraju se redovito i stoga ne sadrže riječi koje su nedavno ušle u naš rječnik. Međutim, za ljubitelje jezika dobra je vijest da Institut za hrvatski jezik trenutačno izrađuje Hrvatski mrežni rječnik - Mrežnik koji će sadržavati novije neologizme. 

- Postoje, dakako, mnogi leksikoni, glosari i stručni pojmovnici na različitim portalima u kojima se mogu pronaći pojašnjenja novih stručnih pojmova, osobito iz područja zaštite okoliša, umjetne inteligencije, pravne, financijske i medijske pismenosti, no u njima, kao i u suvremenim hrvatskim rječnicima, zasigurno nećemo pronaći unca, skibidi, rage bait, trad žene, parasocijalno, broligarhe i druge moderne riječi i izraze. Za njih nam preostaje vidjeti kojim će izrazima vrijeme presuditi i ostat će samo kao trag jedne generacije ili prolaznoga slenga, a koje će riječi pronaći svoje mjesto u široj populaciji govornika pa time i u rječnicima hrvatskoga jezika, zaključuje Anić.