Novosti Što bi voljele da su naučile na satu Biologije, ali nisu? 'Ne, to ne prolaze sve žene'

Što bi voljele da su naučile na satu Biologije, ali nisu? 'Ne, to ne prolaze sve žene'

Korana Povijač
Korana Povijač

08. ožujak 2026.

Što bi voljele da su naučile na satu Biologije, ali nisu? 'Ne, to ne prolaze sve žene'

Pitali smo žene što bi voljele da su naučile na satu Biologije | foto: srednja.hr, Canva

Što bi voljele da su naučile na satu Biologije otkrile su nam naše sugovornice povodom Dana žena. Kod mladih cura žele osvijestiti određene probleme.

Povodom Dana žena mlade smo žene upitali za koje bi informacije voljele da su ih naučile na satu Biologije, a da su ključne za žensko zdravlje, ali se to nije dogodilo. Učile su, pričaju nam, razne detalje o mekušcima i člankonošcima, ali ne i o hormonalnim promjenama, endometriozi i vaginalnom mikrobiomu.

'U petom sam razredu imala po dvije, tri ciste na jajnicima'

Ema se prisjeća svoje prve menstruacije koju je dobila s 11 godina, u petom razredu osnovne škole. Vrlo brzo saznala je da ima endokrinološki poremećaj - sindrom policističnih jajnika (PCOS).

- Nisam uopće bila informirana o tome. Dobro, u petom razredu nemamo Biologiju, već Prirodu i društvo, pa nisam ni mogla znati, ali voljela bih i da se na satu Prirode više uči o tome. Jednostavno, ranije, već možda u petom razredu, mislim da u sedmom razredu već 90 posto cura ima menstrualni ciklus. Ja sam kroz peti i šesti razred primala transfuziju krvi i imala po dvije, tri ciste na jajnicima i mislim da se premalo priča o tom ženskom zdravlju i hormonima, objašnjava Ema.

Dodaje da bi se više trebalo govoriti i o kontracepciji.

- Da mi mlade žene budemo više upućene u to, u realno stanje, koliko su zapravo te metode učinkovite, kakve su možda nuspojave, ali i zašto je dobro ponekad uzimati kontracepciju u vidu tableta, jer mene je kontracepcija u to vrijeme spasila za zdravlje jajnika. Voljela bih da se više priča o tome jer danas mlade djevojke sve ranije dobivaju menstruaciju, do sedmog, osmog razreda ju već sve imamo, tako da bih o menstruaciji počela dublje govoriti već u petom razredu osnovne škole. Ako ne, istražuješ sama, ali eto, mene je to tada jako uplašilo, nisam znala što se događa i zašto, a nisam o tome čula u školi, zaključuje Ema.

'Nitko nikada nije dovoljno velik naglasak stavio na to da vagina ima vlastiti mikrobiom'

Spomenula je i endometriozu o kojoj se također malo govori, a upravo na nju pažnju je skrenula i Lucija.

- S obzirom na to da je ožujak mjesec podizanja svijesti o endometriozi, ja kao osoba s endometriozom bih se htjela referirati na svoje obrazovanje u kontekstu učenja o ženskom reproduktivnom sustavu. Definitivno kao jedna žena smatram da smo u školi, na Biologiji trebali puno više slušati o reproduktivnom sustavu, kako ženskom, tako i muškom. Mislim da je za žene jako bitno u ranoj dobi shvatiti što je normalno, što nije normalno, da konstantni bolovi za vrijeme mjesečnice, ali i ovako općenito tijekom mjeseca nisu normalni, da to ne prolaze sve žene i da to definitivno zahtijeva liječničku pomoć, pojašnjava Lucija.

Navodi da djevojke u školi ne uče dovoljno ni o tome na koje sve načine moraju brinuti o svom zdravlju.

- Kako za endometriozu, tako i za druge bolesti reproduktivnog zdravlja jako je bitno zdravo se hraniti, kretati, biti manje pod stresom. Mislim da bi bilo dobro da smo i to naučili na biologiji, da smo naučili kako stres utječe na nas, kako procesuirana i nezdrava hrana utječe na nas, naše zdravlje, naše mjesečnice i hormone, zaključuje Lucija.

Na nedovoljnu osviještenost mladih žena o vaginalnom mikrobiomu, ali i utjecaju životnih navika na zdravlje, naglasak je stavila Nika. Kako kaže, o tome u školi nije čula dovoljno.

- Nitko nikada nije dovoljno velik naglasak stavio na to da vagina ima vlastiti mikrobiom i da je to zapravo jedan od najvažnijih dijelova ženskog zdravlja. Ako se o tome i govorilo, bilo je usput. Voljela bih da sam ranije znala da dosta čimbenika, među kojima je i stres, ali i prehrana, mogu poremetiti ravnotežu i uništiti dobre bakterije koje tamo imamo s razlogom. A kada se jednom ravnoteža naruši, nije ju baš lako vratiti. Ponekad treba vremena, promjene navika i puno strpljenja da se ponovno stabilizira, navodi Nika.

'Nije normalno da te seks boli'

Ana se pak osvrnula na bakterije općenito. Svijest o štetnim bakterijama 'usadila' joj je mama, do te mjere, smije se, da u studentskom domu gostima nije davala da joj s odjećom izvana sjednu na krevet. Ipak, u školi nije čula dovoljno o tome.

- Ovo je možda bio 'too much' primjer, ali voljela bih općenito da su nam učiteljice u školi govorile da raznorazne vaginalne probleme možemo dobiti u svakodnevnom životu zbog bakterija kojima smo okruženi. Osjetljivim ženama se lako može dogoditi problem. Upoznala sam neke djevojke u izlasku i one su doslovno sjele na wc školjku, kažu da ne stavljaju ni papir ni ništa, a možeš skupiti toliko bakterija samo preko wc školjke. Neki ljudi uopće ne razmišljaju o tome ako kod kuće nisu to čuli. Mislim da bi nam o tim mikro navikama mogle govoriti i učiteljice u školi. Netko možda kod kuće ne može čuti o tome, upozorava Ana.

Za kraj, Elena nam priča da o školi nije čula gotovo ništa o humanom papiloma virusu (HPV), o kojem se u javnosti u zadnje vrijeme sve češće govori zbog uvođenja obveznog cijepljenja.

- Ja sam sad već završila fakultet tako da je moja srednja i osnovna škola bila davno, ali sumnjam da se to drastično promijenilo. Mi smo HPV tek spomenuli, to je bila neka mala lekcija, puno se jasnije sjećam predavanja o mekušcima člankonošcima nego o HPV-u. To je poražavajuće, pogotovo jer sam kad sam odrasla skužila koliko je ljudi oko mene zaraženo tim virusom. Većinom žive skroz normalno, ali, evo, i o tome bi trebalo učiti. Da ako saznaš za tu dijagnozu ne moraš prvo pomisliti da umireš, a opet, da znaš koliko je široko i kako to izbjeći. I još jedna stvar za koju bih voljela da mi je netko rekao - nije normalno da te seks boli. Odi k liječniku i riješit ćeš problem, a ginekološki pregled nije bauk, zaključuje Elena.