Pojavila se bojazan da će cjelodnevna sabotirati glazbene škole: 'Učenici sami odlučuju'

Iako je ministar obrazovanja Radovan Fuchs krajem veljače priznao da cjelodnevna škola neće ući u sve osnovne škole do 2027. godine kako je najavljeno, uvođenje novog programa i dalje izaziva polemike.

Podsjetimo, prema programu cjelodnevne škole nastavni dan za učenike je podijeljen u dva dijela – obvezni i izborni. Obvezni dio traje do 14 sati za učenike razredne i do 15 sati za učenike predmetne nastave, nakon čega, u drugom dijelu, slijede izborne izvannastavne i izvanškolske aktivnosti do oko 17 sati.

• Fuchs je konačno priznao: Odgađa se cjelodnevna škola

Što je s učenicima glazbenih škola?

Među kritičarima cjelodnevne škole je saksofonist Dragutin Roić, koji smatra da bi se novi program mogao negativno odraziti na učenike koji pohađaju glazbene škole. Roić se pita hoće li učenici cjelodnevnih škola morati ostati u školi do 17 sati i hoće li nakon cijelog dana u školi imati motivacije da posjete glazbenu školu.

- Učenici znaju na satove doći umorni i iscrpljeni bez cjelodnevne nastave, a kamoli uvođenjem istog. Ako se svi zapitamo je li glazbena škola kao ustanova bitna pitajte se: pokreće li glazba općenito svijet izazivajući diapason osjećaja koji psihološki djeluju na nas. Glazbena škola nije samo učenje sviranja instrumenta. Djeci omogućuje razvoj kognitivnih i motoričkih sposobnosti podjednako. Također je terapija učenicima koja im pruža da zaborave na vanjski svijet i prošire svoju percepciju razmišljanja, napisao je Roić na društvenim mrežama u siječnju.

• Mnogi misle da se Glazbeni i Likovni ne bi trebali ocjenjivati: 'Takva podjela nema osnovu'

Škole objašnjavaju da je popodnevni program izboran

Navodi da djeca koja pohađaju glazbene škole ne bi imala vremena za druženje s roditeljima ako su na nastavi sve do 21 sat. Smatra da se gomilanjem obaveza djeci uzima pravo na djetinjstvo. Roić smatra da bi ograničavanjem pohađanja glazbene škole zbog cjelodnevne došlo do degradacije umjetničkog obrazovanja.

Nakon što smo razgovarali s Dragutinom Roićem, kontaktirali smo neke od škola u kojima se provodi eksperimentalni program cjelodnevne škole. Iz tri škole su nam odgovorili da je popodnevni program izboran te da učenici bez problema pohađaju nastavu u glazbenoj školi.

• Proučili smo reviziju o cjelodnevnoj: Ministarstvo obrazovanja u velikim je problemima

'Izvanredne situacije uvijek se spremno ispričavaju'

Helena Knežević, ravnateljica Osnovne škole Podolice u Koprivnici, kaže nam da je popodnevni program u potpunosti izboran i da učenici sami, odnosno s roditeljima odlučuju u kojim aktivnostima i koliko žele sudjelovati.

- Uglavnom biraju aktivnosti koje vremenski nisu u koliziji s izvanškolskim aktivnostima (glazbena škola, sportski treninzi i slično). Dakle, učenici koji pohađaju glazbenu školu sami odlučuju što i kako mogu pohađati unutar programa CDŠ-a. Izvanredne situacije koje zahtijevaju izostanak učenika iz redovite ili izborne nastave (na primjer nastupi s glazbenom školom) uvijek se spremno ispričavaju, rekla nam je ravnateljica.

Dodaje i da unutar cjelodnevne škole za sad ne postoji alternativa glazbenoj školi. Međutim kaže i da jednosmjenska nastava, može glazbenoj školi, ovisno o njenoj organizaciji, u popodnevnim satima omogućiti korištenje školskih prostora.

• Pitali smo škole u cjelodnevnoj na što su utrošile novac: Jedna kupila kombi za 47.000 eura

'Čuo sam da su neke škole organizirale alternativu'

U jedinoj cjelodnevnoj školi u Zagrebu, Osnovnoj školi Ivana Cankara, također izlaze učenicima koji idu u glazbene škole ususret. 

-  Puštamo učenike da izađu ranije kako bi stigli na nastavu u glazbenim školama. Mi zbog smanjenih prostornih kapaciteta nemamo mogućnost organizirati alternativu, no čuo sam da su neke škole uspješno to organizirale, kratko nam je odgovorio ravnatelj Cankarice Boris Počuča.

• Kako će izgledati Tjelesni u cjelodnevnoj? 'Cilj je ući u škole i pratiti spremnost djece'

U školi imaju početnu poduku sviranja

Isto obrazloženje dao nam je Zvonko Belvanović, ravnatelj Osnovne škole Antuna Ćolnića u Đakovu. A1 i A2 programi su obvezni, a nakon njih učenici ne moraju pohađati B1 i B2 aktivnosti. U toj školi provodi se B2 program početne poduke sviranja, no ravnatelj nam kaže da to nije zamjena za glazbenu školu.

- Radi se isključivo u skupinama i nema sveobuhvatan plan i program rada da bi se stekle kompetencije kao u glazbenoj školi, objasnio je ravnatelj Belvanović.

• Neke škole s cjelodnevnom dobile više od 200.000 eura: Doznajemo na što su potrošile novac

Što će biti s cjelodnevnom?

Trenutačno se eksperimentalni program provodi u 62 škole diljem Hrvatske. Iako je cjelodnevna škola trebala biti uvedena u sve škole 2027. Fuchs je krajem veljače priznao da se to neće dogoditi u tom roku. Naveo i da je jedna od mogućnosti da dio škola, koje imaju uvjete, tada prijeđe na cjelodnevnu nastavu, ali ne sve. Istodobno bi one koje to ne mogu nastavile raditi kao sada, ali s primjenom jednog dijela kurikuluma iz cjelodnevne škole.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih početkom godine donijelo je odluku o financiranju izvannastavnih (B1) i izvanškolskih (B2) aktivnosti eksperimentalnog programa cjelodnevne škole u ovoj školskoj godini. Obratili smo se ravnateljima škola kojima su dodijeljena sredstva, a koje su aktivnosti njima pokrenuli, možete pročitati u članku na poveznici.