Zbog ChatGPT-a školama stižu nove preporuke: Učenici jasno poručili što očekuju od odraslih

Roditelji i nastavnici trebaju dodatnu edukaciju o umjetnoj inteligenciji, roditelji i djeca trebaju više komunicirati, a svi trebamo više vjerovati jedni drugima - s manje zabrana, a više edukacije. Ovako rezultate istraživanja o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. sumira Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju.

Fuchs: 'Bez lažne skromnosti, ovo je jedan projekt koji je u vrhu'

Ovo je prvo istraživanje u Republici Hrvatskoj koje istodobno obuhvaća učenike, roditelje i odgojno-obrazovne radnike u kontekstu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i dobrobiti učenika. Proveli su ga Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) Radovan Fuchs istaknuo je da je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih.

- Bez lažne skromnosti, ovo je jedan projekt koji je u vrhu pristupa korištenja umjetne inteligencije u obrazovnim sustavima u Europi, rekao je Fuchs.

foto: Carnet

Prema istraživanju, učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26 posto osnovnoškolaca i 40 do 50 posto srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima.

Roditelji trebaju voditi računa o tome što djeca rade na mobitelima

Jasminka Maravić, voditeljica Službe za istraživanja u Carnetu, ističe da roditelji trebaju voditi računa o tome što djeca rade na mobitelima. Istraživanje je pokazalo da roditelji uglavnom pomoću aplikacija na svojim uređajima prate koliko su djeca na internetu ili koliko igraju igrice, ali treba voditi računa i o tome kako i za što koriste internet te kako ih potaknuti da sve te aplikacije i digitalnu tehnologiju više koriste za učenje.

- Pokazalo se da ih uglavnom koriste u slobodno vrijeme, a puno manje za učenje i pripremu za nastavu. Kada govorimo o korištenju u slobodno vrijeme, postavlja se pitanje što koriste i na koji način. Mladi koriste razne aplikacije i svakodnevno se pojavljuju nove. Uglavnom su to društvene mreže, dopisivanje i slične aktivnosti. Što se tiče nastave, oni se koriste umjetnom inteligencijom kako bi napisali zadaću ili se pripremili za nastavu, što naravno nije nužno loše. Međutim, važno ih je osvijestiti na što sve trebaju obratiti pozornost: kako kritički promatrati informacije i kako prepoznati koja je informacija točna, a koja nije, upozorila je Maravić.

Istraživanje je rezultiralo kreiranjem preporuka za učenike, nastavnike, roditelje i skrbnike, stručne suradnike i ravnatelje, a predstavila ih je Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

Učenici ističu da su im odrasli uzor u korištenju tehnologije

Konkretno, istaknula je Merkaš, jedna od preporuka za učenike je da pronađu ravnotežu između offline i online života te da znaju da ono što vide na društvenim mrežama nije stvaran život.

- Vrlo često su to trenuci koji su uljepšani i zbog toga s njima treba razgovarati i propitivati taj sadržaj, jer je to sadržaj koji oni gledaju. Također potičemo da se postavljaju pravila korištenja, da se prepoznaju rizici koje je ponekad teško prepoznati. Posebno ih osvještavamo da chatbotovima ne otkrivaju osjetljive i osobne podatke o sebi. Osjetljivi podaci su sve ono što se odnosi na dijelove njihovih života: kako se osjećaju, s kim se druže i kada im treba pomoć. Tu ih osvještavamo i govorimo da to nisu dobre prakse. Naravno, govorimo i o prepoznavanju i suočavanju s elektroničkim nasiljem te ih usmjeravamo što i kako učiniti u takvim situacijama, objasnila je Merkaš.

Dodala je i jednu preporuku na koju su im sami učenici skrenuli pažnju, a povezana je s time da mlađi oponašaju ono što rade stariji.

- Često su govorili o ponašanju odraslih. Rekli su da od svih u svojoj okolini, u svojoj obitelji i u školi, očekuju da ponašanjem budu uzor primjerenog korištenja tehnologije. Mi odrasli smo uzor učenicima, navela je Merkaš.

Što se tiče preporuka za roditelje, usmjeravaju ih na razvoj odnosa prema tehnologiji s djecom. Iz njihovih perspektiva, kroz cijelo istraživanje, uočili su da tehnologija nije tako često tema razgovora u obitelji.

- Zato ih potičemo da potiču kritičko mišljenje i digitalnu pismenost kod djece, da štite privatnost djece u digitalnom okruženju te da prepoznaju situacije u kojima djeca trebaju razgovor s njima. Usmjeravamo ih da obrate pozornost u slučajevima kada su djeca izložena određenim rizicima. Pomažemo im da postave granice i pravila s djecom kada je riječ o korištenju tehnologije. Govorimo i o korištenju tehnologije kod mlađe djece i kod starije djece. Te preporuke su prilagođene dobi. Također ih osvještavamo da su oni uzor ponašanja djeci. Podsjećamo ih da brinu o vlastitom korištenju tehnologije, jer djeca promatraju odrasle, upozorila je Merkaš.

Preporuke za korištenje AI-ja za nastavnike, stručne suradnike, ravnatelje

Što se tiče nastavnika i nastavnica, smjernice govore o različitim razinama usavršavanja nastavnika. Nastavnike potiču da se i dalje usavršavaju, da razvijaju svoja znanja, vještine i navike te da odgovorno i svrsishodno koriste umjetnu inteligenciju. Također, da pedagoški procijene mogućnosti i primjenu alata u radu s učenicima.

- Među nastavnicima smo vidjeli prekrasne primjere primjene umjetne inteligencije u praksi, vrlo pažljivo, vrlo svjesno i vrlo kritički. To su dobri primjeri koje smo koristili kao temelj za preporuke. Također potičemo suradnju između nastavnika i učenika. Naravno, govorimo i o očuvanju vlastitog zdravlja i ravnoteže, rekla je Merkaš.

Stručne suradnike pak pokušavaju osnažiti da se više informiraju i da razvijaju svoje digitalne vještine. Usmjeravaju ih da puno rade s učenicima na prevenciji, kroz edukaciju i različite aktivnosti. Za teme vezane uz tehnologiju pokušavaju ih potaknuti da ih više uvode kroz različite radionice, kroz druge aktivnosti te kroz suradnju s roditeljima. Osvještavaju ih i o etičnom i kritičkom korištenju umjetne inteligencije te o važnosti brige za vlastitu dobrobit i radno okruženje. I za kraj, tu su preporuke za ravnatelje.

-  Oni su nam dali doista puno dobrih primjera iz prakse. Pokazalo se da se često suočavaju s izazovima kako primjenjivati tehnologiju u školama. Potičemo ih da razvijaju svoja znanja, vještine i navike te da koriste svoja iskustva u upravljanju školom i uvođenju tehnologije. Usmjeravamo ih na jačanje infrastrukture, tehničkih resursa i podrške u školama. Potičemo ih i na etično korištenje tehnologije te smo ih pokušali usmjeriti na jačanje komunikacije između škole i obitelji kao važne poveznice za dobrobit djece. Na kraju ih podsjećamo i na njihovu ulogu, zaključila je Merkaš.

Istraživanje je provedeno u 46 škola osnovnih i srednjih škola iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.