Dio učenika ostao bez predmeta ključnog za život u društvu: 'Politička odluka'

Učenici strukovnih škola mnogo su izgubili kada im je uvođenjem modularne nastave potpuno ukinut ili umanjen broj sati nastave iz predmeta Politika i gospodarstvo (PiG). To su na Gongovoj raspravi 'Političko obrazovanje za 21. stoljeće' potvrdili ne samo nastavnici i ravnatelji srednjih škola te profesori na fakultetima, već i sami studenti koji su ovaj predmet donedavno slušali u školskim klupama. Podsjetimo, modularnom nastavom PiG je potpuno ukinut u trogodišnjim strukovnim školama, a učenici četverogodišnjih slušaju ga samo u četvrtom razredu.

Učenicima trogodišnjih škola poslana jasna poruka: 'To nije za vas. Vi idete na tržište rada'

Da istraživanja tijekom cijelog desetljeća pokazuju da upravo učenici strukovnih škola imaju nisku razinu političke pismenosti naglasila je Lidija Eret s Fakulteta političkih znanosti (FPZG). Jednako tako, dodaje, akademska zajednica reagira na prijedloge obrazovnih reformi, ali ju se isključuje kao relevantnog aktera kod kreiranja obrazovnih politika. Berto Šalaj, profesor na FPZG-u i član Gonga koji godinama proučava i zalaže se za građansko obrazovanje u školama, upozorava da je ukidanje PiG-a u trogodišnjim školama duboko politička odluka. Uz to, njome je tim učenicima poslana jasna poruka.

- Poslana je poruka - vi ste tu samo za tržište rada. Što će vam demokracija, ljudska prava, sindikalna i radnička prava? To nije za vas. Vi idete na tržište rada, a politiku i demokraciju prepustite drugima. Ne znam koliko su institucije i administracija toga svjesne, ali riječ je o odluci koja jedan veliki dio učenika stavlja u drugorazredan položaj, ističe Šalaj.

U sklopu projekta 'Improving Civics in VET' uočili su, na temelju istraživanja, da je najveći problem građanskog obrazovanja upravo u strukovnim školama, posebno trogodišnjima. Cilj je bio, u suradnji s ministarstvom, agencijama i nastavnicima, unaprijediti to područje, a projekt je financirala Europska unija. Međutim, dogodilo se da je, u trenutku kada je projekt započinjao, donesena odluka da se u trogodišnjim strukovnim školama takvi sadržaji ukinu.

- To ima brojne implikacije. Jedno od pitanja je hoće li učenici tih škola imati manje znanja od učenika četverogodišnjih škola i gimnazija - hoće, i to je problem, ali možda i najmanji. Takve se razlike donekle mogu nadoknaditi. No ta odluka nije samo tehnička - koliko će biti sati hrvatskog, matematike ili nekog drugog predmeta - nego duboko politička. Ona šalje gore navedenu poruku, upozorava Šalaj.

'To često izazove čak i negativnu reakciju kod učenika'

Dodaje da je ​Hrvatska u 2026. godini jedna od rijetkih europskih država koja nije sustavno institucionalizirala građanski odgoj i obrazovanje u svoj obrazovni sustav. Istovremeno, međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje, tvrdi, ne provodi se ni približno kako bi trebala da bi imala smisla.

- Jer, da bi se međupredmetna tema kvalitetno provodila, praktički svi nastavnici moraju biti educirani i osposobljeni, i sadržajno i didaktičko-metodički. To je izuzetno zahtjevno. To može funkcionirati jedino ako postoje obvezni predmeti pa njihovi nastavnici surađuju s ostalima, koordiniraju se i razmjenjuju iskustva. Trenutno to ne postoji, naglašava Šalaj.

Tome svjedoči ravnatelj zagrebačke Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića Stjepan Mudifaj, ističe da je u praksi gotovo nemoguće savladati sve ishode učenja propisane kurikulom.

- Da bi to imalo stvarnog smisla kao međupredmetni pristup, trebalo bi imati timove nastavnika koji bi se dogovorili oko zajedničkih tema i sustavno ih provodili kroz više nastavnih sati ili predmeta. Tada bi to možda bio sadržaj koji bi učenici doživjeli kao ozbiljan i smislen. Ovako, gdje svi rade kao i prije, eventualno se učenicima kaže da je nešto dio međupredmetne teme građanskog odgoja ili zdravlja - to često izazove čak i negativnu reakciju. Zato mnogi nastavnici to ni ne naglašavaju, objašnjava Mudifaj.

'U srednjim školama učenike prije svega zanimaju ocjene, to je realnost'

Dodatni problem, kaže, jest to što se međupredmetne teme ne ocjenjuju brojčano, pa ih učenici ne shvaćaju toliko 'ozbiljno'. 

- U srednjim školama učenike prije svega zanimaju ocjene, to je realnost. Ako nešto ne nosi ocjenu, njihov interes je vrlo nizak. Ja sam osobno pokušavao vrednovati takve sadržaje kroz bilješke, kako bih barem djelomično potaknuo interes učenika, posebno kada sam predavao PiG, ali to nije donijelo značajnu promjenu. Zato smatram da su međupredmetne teme jedno od lošijih rješenja u našem obrazovanju. Uvedene su kako bi se smirila javnost: oni koji su tražili uvođenje građanskog ili zdravstvenog odgoja dobili su dojam da se nešto uvelo, a oni koji su bili protiv nisu ništa izgubili. Rezultat je situacija koja, po mom mišljenju, nije dobra za razvoj građanskih kompetencija. Ako se već provode, međupredmetne teme bi možda imale više smisla kao izborni ili dodatni programi za učenike koji žele znati više. Tu dolazimo do programa 'Škola i zajednica'. Interes postoji, ali ga je potrebno poticati. U slobodnim aktivnostima učenike treba dodatno motivirati da bi pokazali interes. Mi to uspijemo do određene mjere, ali kada bi izbor bio potpuno slobodan, interes bi vjerojatno bio slabiji. To smo vidjeli u praksi kroz dvije godine provedbe, navodi Mudifaj.

Motiviranost nastavnika ključna: 'Morate biti pomalo i blesasti'

Puno toga, dodaje, ovisi i o nastavnicima. Ako imate motiviranog nastavnika koji zna kvalitetno provoditi takav program, smatra, sve je znatno lakše.

- Učenicima to tada može biti zanimljivo, iako ponekad djeluje kao dodatno opterećenje. Na kraju, izvannastavne aktivnosti u pravilu obuhvaćaju manji broj učenika. Za njih su korisne, osobito ako nadograđuju postojeće znanje. No, u trogodišnjim školama toga gotovo i nema, a u nekim srednjim školama također je vrlo ograničeno. Bez kvalitetne osnove teško je nešto nadograđivati. Zaključno, smatram da je ovakvo rješenje loše za četverogodišnje škole, a za trogodišnje je apsolutno neadekvatno, zaključuje Mudifaj.

Da puno toga ovisi o nastavnicima složila se i Natalija Palčić, nastavnica PiG-a iz Splita. Kako kaže, 'morate biti pomalo i 'blesasti', živahni i iznimno intrinzično motivirani da biste to radili'

- Vidimo to i na primjeru: radimo simulaciju suđenja u prvom razredu, prije dva dana sudjelovali smo u nacionalnom online kvizu 'Koliko poznaješ Hrvatski sabor', za tjedan dana me čeka simulacija Sabora... Sve to iziskuje ogromnu energiju i velik broj radnih sati. Naravno da to ne možemo uvijek stići napraviti samo kroz izbornu nastavu, ali ja imam sreću što imam ta dva sata izborne nastave pa mogu 'sijati to sjeme'. Mnogi moji kolege nisu u takvoj situaciji. Nemaju mogućnost izborne ni fakultativne nastave, pa oni koji su zaista motivirani i žele da učenici čuju takve teme to rade u svoje slobodno vrijeme. Danas je izuzetno teško motivirati učenike da ostanu i minutu nakon zvona, a mojim kolegama je zbog toga vrlo teško provoditi ovakve programe, pojašnjava Palčić.

Od prošle godine radi i u strukovnoj školi. U svoje slobodno vrijeme pokušava motivirati učenike na bavljenje ovim temama.

- Kako tamo motiviram učenike? U svoje slobodno vrijeme. Nedavno smo, primjerice, išli gledati jedan film i napravila sam radni listić kroz koji sam tražila da kritički promišljaju određene elemente filma. Film traje dva i pol sata, bila sam u strahu, čak smo kolegice i ja stajale na izlazu da netko ne pobjegne. Međutim, ostala sam ugodno iznenađena - nijedan učenik nije se pomaknuo tijekom projekcije. Kasnije, kroz analizu i radne listiće, pokazalo se da nisu došli samo 'odspavati film', nego da im takvi sadržaji odgovaraju ako su prezentirani na njima zanimljiv i primjeren način. Sada planiramo gledati i 'Putina', odnosno brendiranje političara i stvaranje političkog imidža. Na projekciju dolazi oko 130 maturanata i interes postoji. Pitanje je kako u ovim okolnostima učenicima takve sadržaje približiti i kako ih motivirati da se za njih iskreno zainteresiraju, ističe Palčić.

A što o svemu kažu studenti?

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade u Gradu Zagrebu Luka Juroš ističe da u četiri godine provedbe programa građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba postoji značajan interes škola za provedbu ovih programa.

- Preko 100 škola i dva učenička doma, preko 2.700 učenika i učenica uključeno je u ove programe. Moramo kontinuirano raditi i stvarati temelje da djeca imaju pristup znanjima i građanskim kompetencijama u svim školama Grada Zagreba, dodatno obrazovanje učitelje, podupirati škole da potiču stvaranje temelja za podučavanje ovih tema, navodi Juroš.

Na cijelu situaciju na samom kraju u svom su se panelu osvrnuli i studenti FPZG-a Damir Lelas i Martina Podboj te Filozofskog fakulteta u Rijeci Klara Mrčela i Luis Ferderber, kao i Lucija Marković iz Kluba studenata FPZG-a. Govorili su o nezadovoljstvu nejednakim prilikama za političko obrazovanje tijekom osnovne i srednje škole. Tvrde da nije istina da mladi nisu zainteresirani za politiku, već ne vole način na koji im se politički sadržaj danas prikazuje. Osim toga, često nisu ni svjesni da je sve oko njih političko. Stoga smatraju da političko obrazovanje treba biti prilagođenije mladima, za koje kažu da o politici pričaju svaki dan, samo ne na način kako se to nekada radilo. Studenti naglašavaju da temelj demokratskog društva treba biti obrazovanje za demokraciju, a kao saveznike vide udruge civilnog društva koje rade na poticanju građana na sudjelovanje.

Zaključak cijele rasprave jest da je Građanskom obrazovanju mjesto u redovnoj nastavi jer je liberalna demokracija u krizi, a mladi sve izloženiji dezinformacijama i manipulacijama.