U 2029. za upis u srednju konkurira 147 razreda manje nego ih je danas. Broj nastavnika buja

Početak svake školske godine prilika je da se osvijetli problem s padom broja učenika upisanih u 1. razred osnovne škole. Tema je to i prilikom objave rezultata mature jer se loša demografska slika očituje i u padu broja maturanata koji izlaze na ove ispite.

Međutim, na temelju podataka iz Školskog e-Rudnika vidljivo je da će stanje po pitanju broja učenika koji će upisivati srednje biti još kritičnije. Budući da su dostupni podaci o broju školaraca po razredima, već je sada moguće izračunati kako će se kretati broj upisanih u 1. razred srednje škole.

U 2029. na upisima 2.469 učenika manje nego što ih je danas u 1. srednje

Trenutačno je, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u 1. razred srednjih škola upisano 39.678 učenika. Broj osmaša koji ove godine konkuriraju za upis srednje je za oko 1.600 učenika manji od trenutačnog broja učenika prvih razreda. Iako je situacija nešto povoljnija dogodine, u 2027. će godini, u odnosu na trenutačno upisane u 1. srednje, za upis srednje konkurirati oko 800 učenika manje.

Danas imamo 37.399 šestaša koji će srednju upisivati 2028., a, konačno, u petim je razredima trenutačno 37.209 školaraca koji srednju upisuju 2029. Drugim riječima, 2029. za upis prvog srednje konkurira čak 2.469 učenika manje nego što ih danas sjedi u klupama 1. razreda srednjih škola diljem Hrvatske.

Ako ne smanjimo broj razrednih odjela pa uzmemo u obzir trenutačni scenarij - da prosječno po razredu imamo 16,73 učenika - to će značiti da ćemo u 2029. u srednje moći upisati 147 razreda manje nego danas. Spomenute podatke možete vidjeti i u grafikonu u nastavku. Dakle, riječ je o predikciji broja učenika koji će upisati 1. srednje u naredna četiri ciklusa upisa, a temelji se na trenutačnom broju učenika od 5. do 8 razreda osnovnih škola.

Predikcija broja upisanih u 1. srednje po godinama | izvor podataka: MZOM

Broj zaposlenih raste

Iako se pad broja učenika u Hrvatskoj događa iz godine u godinu, broj zaposlenih u školama raste posljednjih nekoliko godina, što je već poznato. U školskoj godini 2019./2020. u školama je bilo 456.218 učenika i sveukupno 59.055 zaposlenih djelatnika, od čega je te godine u samo nastavi bilo zaposleno 42.416 osoba.

I dok je ukupni broj učenika u padu, do ove školske godine broj zaposlenih u školama je rastao. Tako je u 2025./2026. na ukupno 440.322 učenika, sveukupni broj zaposlenih 61.764 osobe, od čega ih u nastavi radi 43.400, a razliku čini nenastavno osoblje. Drugim riječima, iako je u školama od 2019. do danas čak 15.896 učenika manje, broj zaposlenih je povećan za 2.709. Detaljne podatke iz Centraliziranog obračuna plaća FINA-e o broju djelatnika u školama od 2019. do danas možete vidjeti u nastavku.

Broj nastavnika od 2019. do danas | izvor COP/MZOM

Ministarstvo: 'Tehnički viškovi pojavljuju se godinama, neovisno o modelu nastave'

U proteklim se tjednima o tehničkim viškovima u srednjim školama najviše govori u kontekstu uvođenja modularne nastave. Srednjoškolski sindikat tvrdi da je u školama koje su promatrali bez pune norme sati ostalo preko 200 nastavnika. Zbog sporazuma potpisanog nakon štrajka, oni i dalje primaju punu plaću, no brine ih što će biti nakon ove školske godine, kada odredba istekne.

S obzirom na to da sindikati oštro kritiziraju uvođenje modularne nastave uz tvrdnju da će dio nastavnika ostajati bez posla zbog smanjene norme, a Ministarstvo navodi da će do viškova doći radi demografskog pada, Ministarstvo smo pitali imaju li predviđanja odnosno strategiju vezanu uz tehničke viškove u narednim godinama.

- Pad broja učenika neminovno utječe na smanjenje broja razrednih odjela, a time i na potrebe za nastavnim kadrom. Iz tog razloga ovaj proces treba sagledati na razini cijelog sustava, a ne ga promatrati kroz pojedinačne zahvate poput uvođenja modularne nastave. Tehnološki viškovi u sustavu pojavljuju se već dugi niz godina, prvenstveno kao posljedica demografskih kretanja, neovisno o modelu nastave. Stoga se ne može govoriti da je modularna nastava uzrok viškova u školama. Naprotiv, ona predstavlja mehanizam koji može ublažiti, odnosno amortizirati takve trendove. Omogućuje veću fleksibilnost u organizaciji rada, uključujući rad u manjim skupinama, izvođenje obveznih, izbornih i fakultativnih modula te snažnije uključivanje učenja temeljenog na radu, ističu u Ministarstvu.

Od gradova i županija očekuju dugoročne strategije zbrinjavanja viška radnika

Kada je riječ o dugoročnoj strategiji, lopticu prepacuju na osnivače škola, dakle, županije i gradove. Proces je sada takav da škole potrebu i prestanak potrebe za radnikom prijavljujuju nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

- Škola je obvezna prijaviti nadležnom upravnom tijelu županije prestanak potrebe za radnikom nakon što je određenog radnika utvrdila organizacijskim viškom. Nadležno upravno tijelo županije vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuću potrebu. Sukladno navedenom, osnivači srednjih škola imaju ključnu ulogu i odgovornost u ovom procesu koja je i definirana Zakonom. Od njih se očekuje izrada kratkoročnih i dugoročnih strategija upravljanja ljudskim potencijalima, uključujući pravodobno prepoznavanje i zbrinjavanje tehnoloških viškova, koordinaciju među školama te aktivno upravljanje mrežom obrazovnih programa, odgovaraju iz MZOM-a.

Dodaju, istodobno je nužno racionalno i odgovorno planirati upisne kvote u prve razrede srednjih škola, vodeći računa o stvarnim demografskim kretanjima i potrebama tržišta rada.

- To konkretno znači da osnivači trebaju sustavno pratiti stanje zaposlenih na razini županije, usklađivati potrebe škola i, gdje god je to moguće, davati prednost preraspodjeli postojećih zaposlenika umjesto novog zapošljavanja. Također, važno je kontinuirano analizirati ponudu obrazovnih programa kako bi se izbjeglo njihovo nekontrolirano širenje bez stvarne potrebe, ali i osigurala njihova relevantnost, poručuju iz Ministarstva.